Komunistička partija Jugoslavije je provodila ciljanu političku i medijsku kampanju među pripadnicima NOVJ-a prije početka napada na Široki Brijeg.
Partizani su u jesen 1944. preko Radija Beograd i partizanskih vojnih biltena vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca. Činjenica je da je Partija, preko glavnih urednika tih vojnih biltena, nakon pokolja hercegovačkih franjevaca vodila žestoku ideološku kampanju opravdavanja zločina.
Nekoliko dana nakon ubojstva hercegovačkih franjevaca u komunističkim su tiskovinama objavljivane vijesti da su franjevci pucali na partizane.
Riječ je o drugoj fazi uspostave vlasti, odnosno o konstrukcijama stvarnosti protiv hercegovačkih franjevaca kako bi se opravdala njihova ubojstva. U tom je slučaju, da bi se smaknuća opravdala, bilo dovoljno poistovjetiti članove Provincije s ustaškim pokretom. Tadašnji su jugoslavenski komunistički mediji nedugo nakon zločina javljali o navodnoj povezanosti franjevaca s ustašama te o njihovom navodnom oružanom otporu snagama NOVJ-a. To je činio Radio Beograd, koji je nekoliko puta dnevno javljao da su šestoricu franjevaca našli u crkvi sa strojnicama te da su ih tu pobili.
Partizani su u jesen 1944. preko Radija Beograd i partizanskih vojnih biltena vodili veliku promidžbu protiv hercegovačkih franjevaca. Činjenica je da je Partija, preko glavnih urednika tih vojnih biltena, nakon pokolja hercegovačkih franjevaca vodila žestoku ideološku kampanju opravdavanja zločina.
Nekoliko dana nakon ubojstva hercegovačkih franjevaca u komunističkim su tiskovinama objavljivane vijesti da su franjevci pucali na partizane.
Riječ je o drugoj fazi uspostave vlasti, odnosno o konstrukcijama stvarnosti protiv hercegovačkih franjevaca kako bi se opravdala njihova ubojstva. U tom je slučaju, da bi se smaknuća opravdala, bilo dovoljno poistovjetiti članove Provincije s ustaškim pokretom. Tadašnji su jugoslavenski komunistički mediji nedugo nakon zločina javljali o navodnoj povezanosti franjevaca s ustašama te o njihovom navodnom oružanom otporu snagama NOVJ-a. To je činio Radio Beograd, koji je nekoliko puta dnevno javljao da su šestoricu franjevaca našli u crkvi sa strojnicama te da su ih tu pobili.
”Na Širokom Brijegu”, Kerempuh, Zagreb, 14. listopada 1945., br. 2: 3. (Foto: Iz knjige ”Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”, autor Hrvoje Mandić)
Zatim, da su druge tobože našli u bunkerima s bombama i strojnicama te da su i njih pobili. Treću su skupinu zarobili u obližnjem selu Knešpolju, navodno u prvim ustaškim redovima sa strojnicama u rukama, pa su i njih ubili. Četvrtu su skupinu franjevaca uhvatili podno Brijega u električnoj hidrocentrali i uz njih navodno svu silu stranih i domaćih valuta. Prošli su kao ostala skupina franjevaca, pobili su ih jugoslavenski partizani, objašnjava za portal Jabuka.tv povjesničar Hrvoje Mandić.
Na naslovnici beogradske Politike objavljena je 11. veljače 1945. karikatura pod naslovom Ecclesia Militans ispod koje je pisalo: Široki Brijeg, koji je ovih dana oslobodila naša vojska, bio je najustaškije gnezdo u kome su se vaspitovali bosansko-hercegovački fratri, koji su vrlo aktivno, moralno i fizički, učestvovali u pokolju Srba.
”Ecclesia Militans”, Politika, Beograd, 11. veljače 1945., br. 11898: 1. (Foto: Iz knjige ”Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”, autor Hrvoje Mandić)
Unutar karikature dominiraju dvojica širokobrijeških franjevaca u razgovoru, a ispred njih čuva stražu ustaški vojnik. Franjevci u karikaturi vode sljedeći dijalog: Osnivač našeg reda, sveti Franjo Asiški, govorio je pticama… A mi smo, dragi brate, ptice hranili ljudskim mesom.
Nadalje, Politika od 21. veljače 1945. objavila je na naslovnici karikaturu pod naslovom ”Peta zapovijed – franjevci su sa crkvenih tornjeva pucali na našu vojsku”.
Na njoj dominiraju petorica franjevaca koji pucaju s crkvenog zvonika na NOVJ, a s lijeve strane nacrtan je Isus koji ih upozorava: Zar ste zaboravili moju petu zapovijed. Na to franjevci odgovaraju Mi slušamo samo zapovijed Hitlera, Mussolinija i Pavelića.
”Sa Širokog Brijega”, Kerempuh, Zagreb, 6. siječnja 1946., br. 14: 3. (Foto: Iz knjige ”Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću”, autor Hrvoje Mandić)
U tjedniku Jež od 15. prosinca 1945. objavljena je karikatura pod naslovom ”Ne ukradi”. U središtu je sedam časnih sestara milosrdnica koje su pred Narodnim sudom i porotom u Zagrebu odgovarale zbog šverca ukradene kože. Ispod karikature stoji: Molimo da nam se kao olakšavajuća okolnost uzme u obzir da smo, mimo prakse naše braće sa Širokog Brijega, radili samo sa goveđom kožom…
Takvi organizirani i ciljani napadi partijskih tiskovina poslužili su za opravdavanje pokolja hercegovačkih franjevaca i kao priprema za kasniji medijski i stvarni obračun s Katoličkom crkvom koji je uslijedio nakon uspostave revolucionarne komunističke vlasti pod maskom Narodne fronte, zaključio je za portal Jabuka.tv povjesničar Mandić u komentaru komunističke propagande o čemu je detaljnije pisao u svojoj knjizi Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću.
(www.jabuka.tv)
*Naslovna fotografija članka: Poslije borbi za Široki Brijeg, 8. veljače 1945. Ispred zgrade franjevačkog konvikta. S lijeve strane: Marko Vuletić – politički komesar I. tenkovske brigade, u sredini: bojnik Peterson – engleski vojni predstavnik pri štabu I. tenkovske brigade i Vlado Sekulić – načelnik štaba I. tenkovske brigade. Izvor: Muzej istorije Jugoslavije, Beograd, Inv. br. III 14366.
