Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv Nedjeljka Obradovića, bivšeg zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika tokom 1993. i 1994. na području Čapljine, potvrđeno je za Detektor.
U priopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) se navodi kako postoji osnovana sumnja da je Obradović, kao zapovjednik Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, od travnja 1993. do travnja 1994. ''zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima 'Dretelj' i 'Gabela' u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka''.
''Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne'', navodi se u priopćenju DORH-a.
Obradović je, prema priopćenju, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u tom razdoblju.
Optužnica je dostavljena Županijskom sudu u Splitu na potvrđivanje.
Detektor je ranije pisao kako su iz Tužiteljstva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.
U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je kako je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.
Vijeće je zaključilo da su od srpnja 1993. do početka listopada 1993. godine zatočenike u zatvoru u ''Dretelju'' teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i ''stražari'' nego i osobe koje su u zatvor dolazile ''sa strane'' – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. srpnja 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.
U priopćenju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH) se navodi kako postoji osnovana sumnja da je Obradović, kao zapovjednik Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, od travnja 1993. do travnja 1994. ''zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove pod kontrolom Armije BiH i druge zemlje, u logorima 'Dretelj' i 'Gabela' u općini Čapljina i drugim objektima koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka''.
''Okrivljenik, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju, te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne'', navodi se u priopćenju DORH-a.
Obradović je, prema priopćenju, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice, te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u tom razdoblju.
Optužnica je dostavljena Županijskom sudu u Splitu na potvrđivanje.
Detektor je ranije pisao kako su iz Tužiteljstva BiH potvrdili da je, zbog dugogodišnje nedostupnosti, Hrvatska preuzela krivično gonjenje Obradovića i prije tri godine pokrenula istragu zbog ratnih zločina počinjenih u više gradova i mjesta u Hercegovini.
U haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima, koji su pravosnažno osuđeni na 111 godina zatvora, utvrđeno je kako je do smrti jednog zarobljenika u Dretelju došlo jer su vojnici HVO-a lišili vode i hrane zatočenike po naređenju Obradovića.
Vijeće je zaključilo da su od srpnja 1993. do početka listopada 1993. godine zatočenike u zatvoru u ''Dretelju'' teškim zlostavljanjima podvrgavali ne samo vojni policajci i ''stražari'' nego i osobe koje su u zatvor dolazile ''sa strane'' – stanovnici s tog područja, vojnici HVO-a i Hrvatske vojske (HV) – a ponekad, pod prinudom, čak i drugi zatočeni Bošnjaci, iako je naredbom Nedjeljka Obradovića od 3. srpnja 1993. bio zabranjen ulazak neovlaštenim osobama.
