Jesmo li zaista na pragu ključne prekretnice u istraživanju lijekova nakon koje će se cijela industrija promijeniti?
Naravno, to je trenutačno nemoguće znati, no u to je uvjeren Andrew Hopkins, izvršni direktor britanskog startupa Exscientia fokusirana na razvoj umjetne inteligencije s primjenom u farmaceutskoj industriji.
Uz pomoć japanske kompanije Sumitomo Dainppon Pharma, njihova je umjetna inteligencija zaslužna za razvoj lijeka koji će se, po prvi puta kada je u pitanju AI, testirati na ljudima.
Lijek je namijenjen pacijentima s opsesivno-kompulzivnim poremećajem te će biti iznimno zanimljivo vidjeti kakav je posao napravila umjetna inteligencija, tj. je li takav lijek učinkovitiji od lijekova na kakvima su radili ljudi, javlja Zimo.
Prva testiranja na pacijentima počet će u Japanu i, ako se pokažu uspješnima, uslijedit će globalna testiranja.
Na BBC-u naglašavaju još jednu važnu stvar – dok uobičajen razvoj lijekova od početka istraživanja do testiranja na pacijentima traje pet godina, umjetna inteligencija posao je obavila puno brže, tijekom samo 12 mjeseci.
Dosad smo imali umjetnu inteligenciju koja je dijagnosticirala bolesti i analizirala podatke i skenove pacijenata, ali ovo je direktno korištenje AI-a u stvaranju novih lijekova, komentirao je za medije Hopkins.
Molekula DSP-1181 koja se koristi u lijeku nastala je korištenjem algoritama koji su pretraživali veliku bazu spojeva i uspoređivali ih s masovnom bazom podataka različitih parametara.
Kako bi se pronašla prava molekula potrebno je donijeti "milijarde odluka" te je iznimno teško pronaći točno ono što je potrebno i donijeti najispravniju odluku, objasnio je Hopkins. Dodao je da "ljepota algoritma" što se može primijeniti na bilo koju bolest.
Exscientia već radi i na potencijalnim lijekovima za liječenje kardiovaskularnih bolesti i raka te se nadaju da će do kraja godine imati spremnu još jednu molekulu koja će se moći primijeniti, tj. testirati na ljudima.
Ovo je bila prva godina u kojoj smo imali lijek koji je dizajnirala umjetna inteligencija, ali do kraja desetljeća svi novi lijekovi mogli bi biti razvijeni putem AI-a, prognozira Hopkins.
Naravno, to je trenutačno nemoguće znati, no u to je uvjeren Andrew Hopkins, izvršni direktor britanskog startupa Exscientia fokusirana na razvoj umjetne inteligencije s primjenom u farmaceutskoj industriji.
Uz pomoć japanske kompanije Sumitomo Dainppon Pharma, njihova je umjetna inteligencija zaslužna za razvoj lijeka koji će se, po prvi puta kada je u pitanju AI, testirati na ljudima.
Lijek je namijenjen pacijentima s opsesivno-kompulzivnim poremećajem te će biti iznimno zanimljivo vidjeti kakav je posao napravila umjetna inteligencija, tj. je li takav lijek učinkovitiji od lijekova na kakvima su radili ljudi, javlja Zimo.
Prva testiranja na pacijentima počet će u Japanu i, ako se pokažu uspješnima, uslijedit će globalna testiranja.
Na BBC-u naglašavaju još jednu važnu stvar – dok uobičajen razvoj lijekova od početka istraživanja do testiranja na pacijentima traje pet godina, umjetna inteligencija posao je obavila puno brže, tijekom samo 12 mjeseci.
Dosad smo imali umjetnu inteligenciju koja je dijagnosticirala bolesti i analizirala podatke i skenove pacijenata, ali ovo je direktno korištenje AI-a u stvaranju novih lijekova, komentirao je za medije Hopkins.
Molekula DSP-1181 koja se koristi u lijeku nastala je korištenjem algoritama koji su pretraživali veliku bazu spojeva i uspoređivali ih s masovnom bazom podataka različitih parametara.
Kako bi se pronašla prava molekula potrebno je donijeti "milijarde odluka" te je iznimno teško pronaći točno ono što je potrebno i donijeti najispravniju odluku, objasnio je Hopkins. Dodao je da "ljepota algoritma" što se može primijeniti na bilo koju bolest.
Exscientia već radi i na potencijalnim lijekovima za liječenje kardiovaskularnih bolesti i raka te se nadaju da će do kraja godine imati spremnu još jednu molekulu koja će se moći primijeniti, tj. testirati na ljudima.
Ovo je bila prva godina u kojoj smo imali lijek koji je dizajnirala umjetna inteligencija, ali do kraja desetljeća svi novi lijekovi mogli bi biti razvijeni putem AI-a, prognozira Hopkins.
