Rezultati nedavnog istraživanja kojim je obuhvaćeno 33.200 djece u osnovnim školama Sarajevske županije pokazuju da više od 50 posto djece ima poremećaj u indeksu tjelesne mase, piše Večernji list BiH.
Podaci za ‘uzbunu’
Istraživanje u okviru projekta “Pretilost u osnovnim školama” pokazalo je da je od 50 posto djece s poremećajima u indeksu tjelesne mase 10 posto pothranjeno, a njih 40 posto je pretilo. U srednjim školama rezultati istraživanja su nešto bolji i pokazuju da je oko 18 posto djece pretilo, ali i to je ozbiljno upozorenje da je potrebno sustavno raditi kako bi se ovakvo stanje popravilo. Jačanje svijesti o zdravoj prehrani i fizičkim aktivnostima u ranoj dobi vrlo je važno, jer čak 80 posto pretile djece u dobi od 11 godina postanu i pretile odrasle osobe. Pretili ljudi žive kraće u prosjeku za 7,1 godinu od osoba koje imaju adekvatnu tjelesnu masu. Zbog toga je upravo školski uzrast razdoblje kada se može i treba pomoći djeci da steknu dobre navike, budu fizički aktivnija i zdravije se hrane.
Ovo nije novi problem, jer su ranija istraživanja pokazala da je u FBiH skoro 18 posto preuhranjene djece, odnosno da je svako peto dijete mlađe od pet godina preuhranjeno. Čak 31,2 posto djece uzrasta od 5 do 10 godina je prekomjerno teško, 13,3 posto pretilo. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj, gdje je svako peto dijete pretilo. U borbi protiv pretilosti značajna je fizička aktivnost i stručnjaci ukazuju kako je važno da su djeca svakodnevno aktivna. Fizička aktivnost u vidu hodanja pješice, hodanja stubama (umjesto dizalom), aktivnost u kući i sportske aktivnosti mogu, s umjerenim unosom hrane, biti dovoljne kako bi održale ravnotežu tjelesne mase. U Sarajevu se problem nastoji riješiti i povećanjem broja sati tjelesnog odgoja tjedno u nižim razredima.
Prehrambene navike
Ipak, pravilna prehrana ima značajnu ulogu i utjecaj na zdravlje svakog pojedinca tijekom cijelog života, a posebno kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Stručnjaci preporučuju da školarci trebaju konzumirati pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima. Nažalost, prehrambene navike djece u našoj zemlji su nepravilne, što pokazuju posljednji rezultati Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima smo na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi po broju pretilih osoba. Stoga je nužna kontinuirana edukacija o usvajanju pravilnih prehrambenih navika od najranijeg djetinjstva. Izrada pravilnika o prehrani djece sljedeći je korak, a Udruga kuhara BiH još ranije je pokrenula pilot-projekt zdrave prehrane u školama.
Podaci za ‘uzbunu’
Istraživanje u okviru projekta “Pretilost u osnovnim školama” pokazalo je da je od 50 posto djece s poremećajima u indeksu tjelesne mase 10 posto pothranjeno, a njih 40 posto je pretilo. U srednjim školama rezultati istraživanja su nešto bolji i pokazuju da je oko 18 posto djece pretilo, ali i to je ozbiljno upozorenje da je potrebno sustavno raditi kako bi se ovakvo stanje popravilo. Jačanje svijesti o zdravoj prehrani i fizičkim aktivnostima u ranoj dobi vrlo je važno, jer čak 80 posto pretile djece u dobi od 11 godina postanu i pretile odrasle osobe. Pretili ljudi žive kraće u prosjeku za 7,1 godinu od osoba koje imaju adekvatnu tjelesnu masu. Zbog toga je upravo školski uzrast razdoblje kada se može i treba pomoći djeci da steknu dobre navike, budu fizički aktivnija i zdravije se hrane.
Ovo nije novi problem, jer su ranija istraživanja pokazala da je u FBiH skoro 18 posto preuhranjene djece, odnosno da je svako peto dijete mlađe od pet godina preuhranjeno. Čak 31,2 posto djece uzrasta od 5 do 10 godina je prekomjerno teško, 13,3 posto pretilo. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj, gdje je svako peto dijete pretilo. U borbi protiv pretilosti značajna je fizička aktivnost i stručnjaci ukazuju kako je važno da su djeca svakodnevno aktivna. Fizička aktivnost u vidu hodanja pješice, hodanja stubama (umjesto dizalom), aktivnost u kući i sportske aktivnosti mogu, s umjerenim unosom hrane, biti dovoljne kako bi održale ravnotežu tjelesne mase. U Sarajevu se problem nastoji riješiti i povećanjem broja sati tjelesnog odgoja tjedno u nižim razredima.
Prehrambene navike
Ipak, pravilna prehrana ima značajnu ulogu i utjecaj na zdravlje svakog pojedinca tijekom cijelog života, a posebno kod djece predškolskog i školskog uzrasta. Stručnjaci preporučuju da školarci trebaju konzumirati pet obroka dnevno u pravilnim vremenskim razmacima. Nažalost, prehrambene navike djece u našoj zemlji su nepravilne, što pokazuju posljednji rezultati Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima smo na šestom mjestu u svijetu, a na drugom u Europi po broju pretilih osoba. Stoga je nužna kontinuirana edukacija o usvajanju pravilnih prehrambenih navika od najranijeg djetinjstva. Izrada pravilnika o prehrani djece sljedeći je korak, a Udruga kuhara BiH još ranije je pokrenula pilot-projekt zdrave prehrane u školama.
