Počivale su stoljećima na dnu Jadranskog i Jonskog mora, pune blaga i obložene školjkama: brodske olupine uz obalu Albanije sada su meta podmorskih pljačkaša.
Od 2006. američka udruga RPM Nautical Foundation identificirala je četrdesetak olupina duž 450 kilometara albanske obale, slabo poznatu baštinu.
Ondje su potonuli antički brodovi, rimski, možda i fenički, grčki ili ilirski, ponekad iz VII. stoljeća prije naše ere, ali i suvremeni ratni brodovi. No danas je "većina blaga koje je ležalo na dubini od 20 do 30 metara gotovo potpuno nestala bez traga", kaže arheolog i povjesničar umjetnosti Neritan Ceka.
Nema dovoljno sredstava za nadzor
Iako su albanske vode bile nedostupne stranim roniocima tijekom komunizma (1944.-1990.), danas su tim otvorenije što ta siromašna zemlja ne raspolaže s dovoljno sredstava za strogi nadzor svoje obale, na veliko zadovoljstvo lovaca na olupine u potrazi za antičkim blagom ponekad neprocjenjive vrijednosti, ali i metala s modernih plovila.
"Bio sam među prvim svjedocima tog iznimnog blaga roneći početkom osamdesetih godina", ističe Neritan Ceka. "Vidio sam amfore, glinene posude, arheološke predmete kojih danas više nema ondje. Pljačka je provedena na barbarski način."
Pljačkaju Albanci i stranci
Po njemu, "što se tiče olupina blizu obale, Albanci i stranci surađivali su u krijumčarenju arheoloških predmeta".
Teško je procijeniti koliko iznosi ukupna vrijednost tog krijumčarenja antičkim predmetima u Albaniji.
Na svjetskoj razini, radi se o više od 3,5 milijardi eura godišnje, po procjeni Aurona Tarea, Albanca koji predsjeda Znanstvenim i tehničkim vijećem kulturne baštine pri UNESCO-u.
Od 2006. američka udruga RPM Nautical Foundation identificirala je četrdesetak olupina duž 450 kilometara albanske obale, slabo poznatu baštinu.
Ondje su potonuli antički brodovi, rimski, možda i fenički, grčki ili ilirski, ponekad iz VII. stoljeća prije naše ere, ali i suvremeni ratni brodovi. No danas je "većina blaga koje je ležalo na dubini od 20 do 30 metara gotovo potpuno nestala bez traga", kaže arheolog i povjesničar umjetnosti Neritan Ceka.
Nema dovoljno sredstava za nadzor
Iako su albanske vode bile nedostupne stranim roniocima tijekom komunizma (1944.-1990.), danas su tim otvorenije što ta siromašna zemlja ne raspolaže s dovoljno sredstava za strogi nadzor svoje obale, na veliko zadovoljstvo lovaca na olupine u potrazi za antičkim blagom ponekad neprocjenjive vrijednosti, ali i metala s modernih plovila.
"Bio sam među prvim svjedocima tog iznimnog blaga roneći početkom osamdesetih godina", ističe Neritan Ceka. "Vidio sam amfore, glinene posude, arheološke predmete kojih danas više nema ondje. Pljačka je provedena na barbarski način."
Pljačkaju Albanci i stranci
Po njemu, "što se tiče olupina blizu obale, Albanci i stranci surađivali su u krijumčarenju arheoloških predmeta".
Teško je procijeniti koliko iznosi ukupna vrijednost tog krijumčarenja antičkim predmetima u Albaniji.
Na svjetskoj razini, radi se o više od 3,5 milijardi eura godišnje, po procjeni Aurona Tarea, Albanca koji predsjeda Znanstvenim i tehničkim vijećem kulturne baštine pri UNESCO-u.
