Mostar i veliki dio zapadne Hercegovine spojen na moderni europski plinovod vizija je koja bi mogla biti ostvarena u nekoliko idućih godina, a rezultat bi bio vidljiv kroz mogućnost korištenja novog, jeftinog i čistog energenta u gospodarstvu, ali i kućanstvima, piše Večernji list BiH.
Studija izvodljivosti
Najavom o odobravanju devet milijardi eura zemljama zapadnog Balkana u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za razdoblje 2021. do 2027. godine došlo je do otvaranja novih perspektiva za nekoliko vrlo značajnih projekata u BiH, a među njima i za plinovod Južna interkonekcija koji se često naziva i hercegovačkim plinovodom i koji će na ovaj energent spojiti dio Hercegovine od Posušja do Mostara, kao i prostor prema središnjoj Bosni do Novog Travnika.
Idejni projekt je završen, a, kako doznajemo, u idućih desetak dana očekuje se dovršetak studije izvodljivosti, dok bi početkom iduće godine, odnosno u siječnju, trebala biti završena studija utjecaja na okoliš. Objedinjavanjem te dokumentacije krenut će se u proceduru za dobivanje urbanističke suglasnosti, a u tom se razdoblju očekuje i izrada glavnog projekta, kao i razgovori s kompanijom Plinacro o usuglašavanju svih detalja.
Iz kompanije BH-Gas objasnili su kako plan Europske komisije obuhvaća deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, a za energetiku je posebno važna Inicijativa 5 u okviru koje je u planu realizacija projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Taj projekt u funkciji je povezivanja transportnih sustava BiH i Hrvatske, a ima, objašnjavaju iz BH-Gasa, nekoliko strateški važni ciljeva.
Prvi je osigurati siguran i pouzdan smjer opskrbe prirodnim plinom primarno postojećih potrošača, dok je vrlo značajan i cilj diversifikacije izvora (plin iz Kaspijske regije preko IAP projekta, LNG s Terminala Krk, plinska čvorišta zapadne Europe) i smjerova opskrbe te, u konačnici, integracije s transportnim mrežama zapadne Europe.
Ciljevi EU-a
Istodobno, Inicijativa 5 odnosi se i na dovršetak Jonsko-jadranskog projekta (IAP), koji podrazumijeva izgradnju plinovoda od Albanije, gdje se povezuje s Transjadranskim plinovodom (TAP), preko Crne Gore do postojećega transportnog sustava u Hrvatskoj.
Južna interkonekcija također predstavlja dio IAP projekta, a to je značajno za BiH i Hrvatsku iz razloga što omogućuje diversifikaciju izvora. Kada je riječ o važnosti realizacije plinovoda Južna interkonekcija, posebno veliku vrijednost ima ispunjenje ciljeva Europske unije koji predviđaju prestanak korištenja ugljena, a što sa sobom donosi i podizanje ekoloških standarda.
Uz diversifikaciju izvora, plinovod će donijeti i mogućnost za veliku promjenu kada je riječ o energetskoj opskrbljenosti poslovnih subjekata, ali i kućanstava koji će imati novi, čist energent na raspolaganju.
Studija izvodljivosti
Najavom o odobravanju devet milijardi eura zemljama zapadnog Balkana u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za razdoblje 2021. do 2027. godine došlo je do otvaranja novih perspektiva za nekoliko vrlo značajnih projekata u BiH, a među njima i za plinovod Južna interkonekcija koji se često naziva i hercegovačkim plinovodom i koji će na ovaj energent spojiti dio Hercegovine od Posušja do Mostara, kao i prostor prema središnjoj Bosni do Novog Travnika.
Idejni projekt je završen, a, kako doznajemo, u idućih desetak dana očekuje se dovršetak studije izvodljivosti, dok bi početkom iduće godine, odnosno u siječnju, trebala biti završena studija utjecaja na okoliš. Objedinjavanjem te dokumentacije krenut će se u proceduru za dobivanje urbanističke suglasnosti, a u tom se razdoblju očekuje i izrada glavnog projekta, kao i razgovori s kompanijom Plinacro o usuglašavanju svih detalja.
Iz kompanije BH-Gas objasnili su kako plan Europske komisije obuhvaća deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, a za energetiku je posebno važna Inicijativa 5 u okviru koje je u planu realizacija projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Taj projekt u funkciji je povezivanja transportnih sustava BiH i Hrvatske, a ima, objašnjavaju iz BH-Gasa, nekoliko strateški važni ciljeva.
Prvi je osigurati siguran i pouzdan smjer opskrbe prirodnim plinom primarno postojećih potrošača, dok je vrlo značajan i cilj diversifikacije izvora (plin iz Kaspijske regije preko IAP projekta, LNG s Terminala Krk, plinska čvorišta zapadne Europe) i smjerova opskrbe te, u konačnici, integracije s transportnim mrežama zapadne Europe.
Ciljevi EU-a
Istodobno, Inicijativa 5 odnosi se i na dovršetak Jonsko-jadranskog projekta (IAP), koji podrazumijeva izgradnju plinovoda od Albanije, gdje se povezuje s Transjadranskim plinovodom (TAP), preko Crne Gore do postojećega transportnog sustava u Hrvatskoj.
Južna interkonekcija također predstavlja dio IAP projekta, a to je značajno za BiH i Hrvatsku iz razloga što omogućuje diversifikaciju izvora. Kada je riječ o važnosti realizacije plinovoda Južna interkonekcija, posebno veliku vrijednost ima ispunjenje ciljeva Europske unije koji predviđaju prestanak korištenja ugljena, a što sa sobom donosi i podizanje ekoloških standarda.
Uz diversifikaciju izvora, plinovod će donijeti i mogućnost za veliku promjenu kada je riječ o energetskoj opskrbljenosti poslovnih subjekata, ali i kućanstava koji će imati novi, čist energent na raspolaganju.
