Mjesečni računi za plin u Njemačkoj bit će iduće godine vjerojatno tri puta veći zbog smanjenog uvoza iz Rusije, upozorio je čelnik regulatora za energiju, a direktor distributerske kompanije predlaže zamrzavanje cijena zbog mogućih nemira.
"Građani upravo dobivaju dvostruko veće račune za grijanje, prije no što je u računicu uključen rat u Ukrajini", rekao je u četvrtak u razgovoru za novinsku kuću RND čelnik Savezne mrežne agencije Klaus Mueller.
"Moraju biti spremni da će im od 2023. biti najmanje trostruko veći", naglasio je Mueller, dodavši da su tržišne cijene u nekim slučajevima i usedmerostručene.
"To neće odmah i u potpunosti utjecati na sve potrošače, ali u jednom trenutku (tu cijenu) treba platiti. Zato i te kako ima smisla da se već sada više štedi", rekao je.
Viši troškovi nabave mogli bi se po njegovim riječima pokriti milijardama eura subvencija plinskim tvrtkama ili jednostavnim prebacivanjem troškova na potrošače i državnom pomoći onima koji ne mogu platiti više cijene.
Njemačka se uvelike oslanja na uvoz ruskog plina, ali opskrba iz tog izvora znatno je smanjena nakon što su zapadne zemlje Rusiji uvele sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Njemački dužnosnici trenutačno strahuju da Moskva možda neće nastaviti s isporukama plinovodom Sjeverni tok 1 nakon završetka radova na održavanju 21. srpnja.
Njemačka vlada stalno poziva potrošače i industriju na štednju energije i nastoji povećati opskrbu prije početka sezone grijanja zbog straha od ozbiljne nestašice.
Mueller je naglasio da je u slučaju ozbiljne energetske krize opskrba kućanstava zajamčena, prema njemačkim i europskim zakonima, dodajući da "nije baš vjerojatno" da će građani ostati bez plina.
"Čak i prema najcrnjem scenariju, Njemačka bi i dalje trebala dobivati plin iz Norveške i iz terminala u Belgiji i Nizozemskoj, a uskoro i izravno iz terminala na njemačkoj obali", objasnio je čelnik regulatora za energiju.
Šef gradske tvrtke za distribuciju plina u Chemnizu Roland Warner izjavio je pak u razgovoru za Reuters da bi vlada trebala ograničiti rast cijena.
"Moramo pomoći prosječnim kućanstvima i postaviti gornju granicu troškova energije", rekao je Roland Warner, upozorivši da bi godišnji računi do listopada mogli porasti sa sadašnjih 1.500 na 4.700 eura.
"Ako krenu nemiri, država se s time neće moći nositi", kazao je Warner.
Ministarstvo energetike nije odmah odgovorilo na upit da komentira njegovu izjavu.
Ministar energetike Robert Habeck do sada je otklanjao apele da država ograniči cijene, ističući da vlada ne može u potpunosti nadoknaditi razliku između tržišne i maksimalno dopuštene cijene i da bi takav pokušaj poslao signal da energiju ne treba štedjeti.
Neki analitičari upozoravaju da bi pad životnog standarda mogao potkopati potporu javnosti čvrstom stavu zapadnih vlada prema Moskvi.
Anketa njemačke agencije za istraživanje javnog mnijenja Forse, objavljena u srijedu, pokazala je da je potpora bojkotu ruskog plina pala sa 44 posto prije šest tjedana na sadašnjih samo 32 posto, navodi Reuters.
"Građani upravo dobivaju dvostruko veće račune za grijanje, prije no što je u računicu uključen rat u Ukrajini", rekao je u četvrtak u razgovoru za novinsku kuću RND čelnik Savezne mrežne agencije Klaus Mueller.
"Moraju biti spremni da će im od 2023. biti najmanje trostruko veći", naglasio je Mueller, dodavši da su tržišne cijene u nekim slučajevima i usedmerostručene.
"To neće odmah i u potpunosti utjecati na sve potrošače, ali u jednom trenutku (tu cijenu) treba platiti. Zato i te kako ima smisla da se već sada više štedi", rekao je.
Viši troškovi nabave mogli bi se po njegovim riječima pokriti milijardama eura subvencija plinskim tvrtkama ili jednostavnim prebacivanjem troškova na potrošače i državnom pomoći onima koji ne mogu platiti više cijene.
Njemačka se uvelike oslanja na uvoz ruskog plina, ali opskrba iz tog izvora znatno je smanjena nakon što su zapadne zemlje Rusiji uvele sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.
Njemački dužnosnici trenutačno strahuju da Moskva možda neće nastaviti s isporukama plinovodom Sjeverni tok 1 nakon završetka radova na održavanju 21. srpnja.
Njemačka vlada stalno poziva potrošače i industriju na štednju energije i nastoji povećati opskrbu prije početka sezone grijanja zbog straha od ozbiljne nestašice.
Mueller je naglasio da je u slučaju ozbiljne energetske krize opskrba kućanstava zajamčena, prema njemačkim i europskim zakonima, dodajući da "nije baš vjerojatno" da će građani ostati bez plina.
"Čak i prema najcrnjem scenariju, Njemačka bi i dalje trebala dobivati plin iz Norveške i iz terminala u Belgiji i Nizozemskoj, a uskoro i izravno iz terminala na njemačkoj obali", objasnio je čelnik regulatora za energiju.
Šef gradske tvrtke za distribuciju plina u Chemnizu Roland Warner izjavio je pak u razgovoru za Reuters da bi vlada trebala ograničiti rast cijena.
"Moramo pomoći prosječnim kućanstvima i postaviti gornju granicu troškova energije", rekao je Roland Warner, upozorivši da bi godišnji računi do listopada mogli porasti sa sadašnjih 1.500 na 4.700 eura.
"Ako krenu nemiri, država se s time neće moći nositi", kazao je Warner.
Ministarstvo energetike nije odmah odgovorilo na upit da komentira njegovu izjavu.
Ministar energetike Robert Habeck do sada je otklanjao apele da država ograniči cijene, ističući da vlada ne može u potpunosti nadoknaditi razliku između tržišne i maksimalno dopuštene cijene i da bi takav pokušaj poslao signal da energiju ne treba štedjeti.
Neki analitičari upozoravaju da bi pad životnog standarda mogao potkopati potporu javnosti čvrstom stavu zapadnih vlada prema Moskvi.
Anketa njemačke agencije za istraživanje javnog mnijenja Forse, objavljena u srijedu, pokazala je da je potpora bojkotu ruskog plina pala sa 44 posto prije šest tjedana na sadašnjih samo 32 posto, navodi Reuters.
