Preporuka Europske komisije da se odobri kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu ima povijesni značaj, no BiH sada mora pokazati da može funkcionirati, a njeni političari moraju prestati sa svađama i početi surađivati, ocijenio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Komentirajući preporuku Europske komisije Vijeću EU da do kraja godine proglasi BiH kandidatkinjom za članstvo u Uniji, Picula je za sarajevski "Dnevni avaz" od petka kazao kako je upravo politika proširenja bila jedan od najuspješnijih instrumenata EU kojim je ona širila utjecaj i osiguravala mir na kontinentu.
No posljednjih 10 do 15 godina proces proširenja bio je značajno usporen, a ruska invazija na Ukrajinu sada je utjecala i na promjenu kriterija za proširenje, potvrdio je Picula ističući kako je do prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo da Moldavija dobije status kandidata, koji je dodijeljen i Ukrajini, a sada su i Gruzija i BiH na putu da ga dobiju.
"Upravo ovaj prijedlog da do konca godine Europsko vijeće odobri kandidatski status za BiH je izraz te promijenjene dinamike i prepoznavanja važnosti politike proširenja, pogotovo za zemlju koja se dugi niz godina muči sama sa sobom", kazao je Picula. Podsjetio je kako je BiH posljednji iskorak ka EU napravila još 2016., kada je predala zahtjev za članstvo, a nakon toga se može samo govoriti o krizama u kontinuitetu.
Istaknuo je kako je EU pružila ruku prema BiH, a problem vidi u tome što postoji ogromni raskorak između iskazanih ambicija većine političara u BiH i "tužne prakse koja svjedoči o nedostatku kulture suradnje".
"Jača samo kultura sukobljavanja. To ne zvuči ohrabrujuće", kazao je Picula upozoravajući kako je put do punopravnog članstva u Uniji još dug i težak te da će i BiH, baš kao i sve druge sadašnje članice, morati popraviti puno toga lošega uključujući tu suradnju sa susjedima.
Kazao je i kako bi bilo važno da građani BiH izvrše pritisak na domaće političare ne bi li se taj cilj što prije dosegnuo.
Komentirajući preporuku Europske komisije Vijeću EU da do kraja godine proglasi BiH kandidatkinjom za članstvo u Uniji, Picula je za sarajevski "Dnevni avaz" od petka kazao kako je upravo politika proširenja bila jedan od najuspješnijih instrumenata EU kojim je ona širila utjecaj i osiguravala mir na kontinentu.
No posljednjih 10 do 15 godina proces proširenja bio je značajno usporen, a ruska invazija na Ukrajinu sada je utjecala i na promjenu kriterija za proširenje, potvrdio je Picula ističući kako je do prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo da Moldavija dobije status kandidata, koji je dodijeljen i Ukrajini, a sada su i Gruzija i BiH na putu da ga dobiju.
"Upravo ovaj prijedlog da do konca godine Europsko vijeće odobri kandidatski status za BiH je izraz te promijenjene dinamike i prepoznavanja važnosti politike proširenja, pogotovo za zemlju koja se dugi niz godina muči sama sa sobom", kazao je Picula. Podsjetio je kako je BiH posljednji iskorak ka EU napravila još 2016., kada je predala zahtjev za članstvo, a nakon toga se može samo govoriti o krizama u kontinuitetu.
Istaknuo je kako je EU pružila ruku prema BiH, a problem vidi u tome što postoji ogromni raskorak između iskazanih ambicija većine političara u BiH i "tužne prakse koja svjedoči o nedostatku kulture suradnje".
"Jača samo kultura sukobljavanja. To ne zvuči ohrabrujuće", kazao je Picula upozoravajući kako je put do punopravnog članstva u Uniji još dug i težak te da će i BiH, baš kao i sve druge sadašnje članice, morati popraviti puno toga lošega uključujući tu suradnju sa susjedima.
Kazao je i kako bi bilo važno da građani BiH izvrše pritisak na domaće političare ne bi li se taj cilj što prije dosegnuo.
