Ovaj stav prevladava u američkoj administraciji, posebno nakon što se Europska unija ovog tjedna i službeno povukla i zaključila svoj angažman u provođenju presude “Sejdić – Finci”.
Država u lancima
Kako doznajemo iz svojih izvora u međunarodnoj zajednici i inozemnim diplomatskim krugovima u Sarajevu, čvrst stav Washingtona je da je došlo vrijeme da se u BiH i s BiH završi posao isključivo tako što će biti promijenjen Ustav naše zemlje.
Savršeno je postalo jasno da BiH s Ustavom napisanim u Daytonu nije u stanju ostvariti ekonomski razvoj, da jamči sigurnost svojim građanima na cijelom teritoriju i da samostalno provodi svoju unutarnju i vanjsku politiku. Drugim riječima, država je okovana lancima koji se hitno moraju raskinuti, utoliko više što BiH od 1. srpnja prošle godine, ulaskom Hrvatske u EU, graniči s Europskom unijom u dužini većoj od 1000 kilometara, a za pet – šest godina će i njezine granice sa Srbijom i Crnom Gorom biti granice s EU-om.
Europska unija nije se proslavila u rješavanju bh. problema i BiH će preuzeti SAD i Njemačka, jedine dvije države koje brzo i učinkovito mogu uraditi posao, posebice što je Kosovo skinuto s dnevnog reda.
- Samo Washington može dogovoriti s Berlinom da se završi kolektivno poniženje koje imamo s BiH – izravan je Kurt Bassuener iz američkog Vijeća za politiku demokratizacije.
Berlinu se odmah na raspolaganje stavio službeni Beč – Sebastian Kurz, ministar vanjskih poslova Austrije, nimalo slučajno ovog tjedna je priopćio: “BiH treba novi Ustav koji će osigurati funkcioniranje države i vladu s jasnim nadležnostima.” Kako je kazao, bez novog Ustava, BiH nema budućnosti.
Uzgred kazano, Ustav BiH je potpisan u Daytonu u studenome 1995. i verificiran je u prosincu 1995. s tim što je trebao biti promijenjen u roku od tri godine. Inače, u BiH ne postoji originalni tekst Ustava, navodno je negdje izgubljen, a nikada nije otkriveno tko i gdje ga je izgubio, pa Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova imaju samo kopije!?
Unutarnji preustroj
Prema našim izvorima, u nekim moćnim inozemnim krugovima već se radi na izradi teksta novog Ustava BiH kojim će se potpuno promijeniti njezino unutarnje uređenje tako da će umjesto deset županija i dva entiteta imati pet regija određenih prema logičnim geografskim i ekonomskim kriterijima.
Radi se o sjeverozapadnoj regiji sa sjedištem u Banjoj Luci, sjeveroistočnoj (Tuzla), hercegovačkoj (Mostar), središnjoj (Zenica) i sarajevskoj regiji (Sarajevo). Imena još nisu određena, u konačnici najmanje su i bitna.
BiH bi, kako doznajemo, imala državnog premijera i vladu s tim što bi svakako bila formirana državna ministarstva poljoprivrede i obrazovanja. Radi li se o aktiviranju sheme novog unutarnjeg uređenja koja je iz EU-a lansirana još 2004. godine, potpuno je nevažno. Novo unutarnje uređenje bez entiteta i županija potpuno će izbrisati međuentitetsku crtu razgraničenja koja se formalno naziva administrativnom, a suštinski u puno slučajeva znači pravu granicu.
U Washingtonu i Berlinu su sasvim svjesni da će cijela ova “operacija BiH” naići na žestoke otpore nekih političkih stranaka i aktualnih vlastodržaca pa je “lijek protiv protivljenja” već izumljen – ostanak OHR-a i snaga EUFOR-a, čak i pojačanih, dok se Ustav radikalno ne promijeni tako da građani, a ne političke elite, upravljaju sudbinom zemlje. I prosvjedi građana posljednja dva tjedna pokazali su njihovo mišljenje – ovako više ne može.
Pravo na pritisak
Poslovično dobro obaviješteni Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nije bez razloga prije nekoliko dana uskočio u cijelu priču – “raspakivanje Daytona” po njemu treba izvršiti tako što će se formirati tri države – “Republika Srpska”, “Bosna” i “Herceg Bosna” – koje bi bile u konfederalnom odnosu s državom BiH. U suštini se radi o srpskoj, bošnjačkoj i hrvatskoj državi i svaka od njih bi imala pravo u svakom trenutku svojom odlukom odcijepiti se od BiH.
Potporu za ovo on je dobio od Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a, a Mladen Bosić, šef SDS-a, čudi se Dodiku s objašnjenjem da bi formiranjem hrvatskog entiteta, odnosno države, bio doveden u pitanje status Republike Srpske. Zagovaranje ovakve ideje u najmoćnijem dijelu međunarodne zajednice odmah su “stavili na čizmu”. Berlin i Beč smatraju da bi bilo potpuno pogrešno prepustiti BiH samoj sebi uz naglasak da EU ima pravo na pritisak, ali nema pravo na stajanje po strani.
Da se krenulo u zaokret, pokazuje i najava Bruxellesa da će sudjelovati, odnosno pomoći BiH da izradi svoj, kako je rečeno, nacionalni ekonomski program, dakle, jedinstvenu ekonomsku strategiju za cijelu državu što nije ništa drugo nego ekonomski povratak BiH u Bosnu i Hercegovinu. Time se ekonomija stavlja iznad interesa političkih stranaka i njihovih lidera. U paketu nove strategije i taktike EU-a je i najava otvaranja 23. i 24. poglavlja koja se odnose na vladavinu prava. Prevedeno, to znači uhićenje i procesuiranje političara i dužnosnika s najviših razina vlasti upetljanih u korupciju i kriminal. Ako je suditi po iskustvima Hrvatske, to će se dogoditi kada korumpirani političari i dužnosnici odu s vlasti. S obzirom da su opći izbori za sedam mjeseci, na to se neće morati dugo čekati.
Na kraju, konkretno pitanje – kada će biti izmijenjen sadašnji Ustav BiH. Prema našim izvorima, nova međunarodna konferencija o BiH koja ima i neslužbeni naziv “Dayton 2”, može se očekivati ove godine. To što je ovo izborna godina ne znači ništa jer je savršeno jasno da BiH ima svega osim vremena za bacanje.
Piše: M. Osmović
