Na Europski sud za ljudska prava u Strasborugu stigla je tužba bivših jugoslavenskih, ali i hrvatskih obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača u kojoj tvrde da im njemački sud nije omogućio pravično suđenje za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, a iako su dvojica osuđenika već trebali biti prebačeni na odsluženje kazne u Hrvatsku, njihovim odvjetnicima, kao ni hrvatskim institucijama još nije poznato kada će se to dogoditi, objavila je Hina.
Hrvatska agencija navodi kako nikakvi dokumenti iz Njemačke vezani za Perkovića i Mustača, koji su izručeni pod uvjetom da kaznu služe u Hrvatskoj, još nisu došli na hrvatske sudove, a o tome, kako se neslužbeno doznaje, ništa ne znaju ni u Ministarstvu pravosuđa.
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo izjavio je Hini da je od njemačkog tužiteljstva nadležnog za izdržavanje kazne, što je pandan našem sucu izvršenja, doznao kako je izdan nalog njemačkom Ministarstvu pravosuđa da se Perkovića i Mustača uputi na izdržavanje kazne u Hrvatsku.
Dokument koji se ne izvršava
''Taj dokument imamo, ali nitko ga ne izvršava. Pisao sam i njemačkom ministru pravosuđa tražeći da se to požuri, no još nisam dobio nikakav odgovor'', kazao je Nobilo.
Kada tražena dokumentacija dođe u Hrvatsku, zagrebački Županijski sud presudu treba podvesti pod hrvatske zakone i sankcije. Nobilo ističe da bi se na Perkovića i Mustača trebala primijeniti najveća kazna po za njih najpovoljnijem zakonu, što je bilo upravo u vrijeme ubojstva zbog kojega su osuđeni.
''Iako je najveća kazna tada bila 20 godina ona se izricala isključivo kao zamjena za smrtnu kaznu pa se za ubojstvo ne može odrediti više od 15 godina'', kazao je Nobilo.
Podsjeća i da bi prema odluci njemačkog suda ''unatoč deklaratornoj doživotnoj kazni, Perković treba biti pušten 20. siječnja 2028. dakle za 15 godina' pa ne očekuje ni da će hrvatski sud biti stroži.
Novi postupak
Odvjetnici koji od početka upozoravaju da prava njihovih branjenika nisu poštivana očekuju da bi u Njemačkoj moglo doći i do novog postupka, ukoliko Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdi povredu prava na pravično suđenje, zaštićenu Europskom konvencijom.
''Ako u Strassbourgu utvrde povredu prava na pravično suđenje Nijemci bi trebali obnoviti postupak'', rekla je Hini Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat. Kazala je da je nedavno poslana tužba zaprimljena na Europskom sudu za ljudska prava i da očekuje prolazak tzv. prve trijaže.
''Ako tužba prođe prvi prag dopuštenosti šalje se tuženoj državi, utvrđuju se činjenice i postavljaju pitanja. Na ta pitanja prvo odgovara tužena država, a potom se i podnositelji moraju očitovati na navode tužene države. Ukoliko do tada ne bude novih dodatnih okolnosti postupak je završio i čeka se pismena presuda u prvom stupnju'', pojasnila je odvjetnica.
Glavni argument
Kazala je i da bi kroz nekoliko mjeseci trebalo biti poznato ''hoće li doći do odbačaja tužbe'', a ako ju sud prihvati prvostupanjska će odluka uslijediti za najmanje dvije godine.
Glavni argument da Perković i Mustač nisu imali pravično suđenje obrana nalazi u činjenici da su isti suci najprije sudili Krunoslavu Pratesu, osuđenom na doživotni zatvor, koji je potom dosuđen i dvojici bivših visokorangiranih Udbaša.
''Osim toga čitavo sudsko vijeće koje je donosilo prvostupanjsku odluku sudjelovalo je u istom postupku o potvrđivanju optužnice, kao i o produljenju pritvora… Suci koji su odlučivali o produljenju pritvora odlučivali su i u drugom stupnju (Becker, Tiemann), a sudac Hubert koji je odlučivao o pritvoru, odlučivao je u prethodnom postupku u drugom stupnju o krivnji supočinitelju'', stoji u tužbi Europskom sudu.
Ističu i da predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster nije dao ni izjavu o svom sudjelovanju u prethodnom postupku, iako je po njemačkom pravu to bio dužan učiniti.
Za Daustera navode i da je bio osobno pristran, što je ''pokazivao na svakom koraku'', reagirajući blagonaklono prema svjedocima optužbe, a ''izuzetno agresivno prema svjedocima obrane''.
''Sud je više puta isticao da pravda ne samo da mora biti izvršena, već mora biti vidljivo da se izvršava'', stoji u tužbi Europskom sudu za ljudska prava.
Hrvatska agencija navodi kako nikakvi dokumenti iz Njemačke vezani za Perkovića i Mustača, koji su izručeni pod uvjetom da kaznu služe u Hrvatskoj, još nisu došli na hrvatske sudove, a o tome, kako se neslužbeno doznaje, ništa ne znaju ni u Ministarstvu pravosuđa.
Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo izjavio je Hini da je od njemačkog tužiteljstva nadležnog za izdržavanje kazne, što je pandan našem sucu izvršenja, doznao kako je izdan nalog njemačkom Ministarstvu pravosuđa da se Perkovića i Mustača uputi na izdržavanje kazne u Hrvatsku.
Dokument koji se ne izvršava
''Taj dokument imamo, ali nitko ga ne izvršava. Pisao sam i njemačkom ministru pravosuđa tražeći da se to požuri, no još nisam dobio nikakav odgovor'', kazao je Nobilo.
Kada tražena dokumentacija dođe u Hrvatsku, zagrebački Županijski sud presudu treba podvesti pod hrvatske zakone i sankcije. Nobilo ističe da bi se na Perkovića i Mustača trebala primijeniti najveća kazna po za njih najpovoljnijem zakonu, što je bilo upravo u vrijeme ubojstva zbog kojega su osuđeni.
''Iako je najveća kazna tada bila 20 godina ona se izricala isključivo kao zamjena za smrtnu kaznu pa se za ubojstvo ne može odrediti više od 15 godina'', kazao je Nobilo.
Podsjeća i da bi prema odluci njemačkog suda ''unatoč deklaratornoj doživotnoj kazni, Perković treba biti pušten 20. siječnja 2028. dakle za 15 godina' pa ne očekuje ni da će hrvatski sud biti stroži.
Novi postupak
Odvjetnici koji od početka upozoravaju da prava njihovih branjenika nisu poštivana očekuju da bi u Njemačkoj moglo doći i do novog postupka, ukoliko Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrdi povredu prava na pravično suđenje, zaštićenu Europskom konvencijom.
''Ako u Strassbourgu utvrde povredu prava na pravično suđenje Nijemci bi trebali obnoviti postupak'', rekla je Hini Mustačeva odvjetnica Lidija Horvat. Kazala je da je nedavno poslana tužba zaprimljena na Europskom sudu za ljudska prava i da očekuje prolazak tzv. prve trijaže.
''Ako tužba prođe prvi prag dopuštenosti šalje se tuženoj državi, utvrđuju se činjenice i postavljaju pitanja. Na ta pitanja prvo odgovara tužena država, a potom se i podnositelji moraju očitovati na navode tužene države. Ukoliko do tada ne bude novih dodatnih okolnosti postupak je završio i čeka se pismena presuda u prvom stupnju'', pojasnila je odvjetnica.
Glavni argument
Kazala je i da bi kroz nekoliko mjeseci trebalo biti poznato ''hoće li doći do odbačaja tužbe'', a ako ju sud prihvati prvostupanjska će odluka uslijediti za najmanje dvije godine.
Glavni argument da Perković i Mustač nisu imali pravično suđenje obrana nalazi u činjenici da su isti suci najprije sudili Krunoslavu Pratesu, osuđenom na doživotni zatvor, koji je potom dosuđen i dvojici bivših visokorangiranih Udbaša.
''Osim toga čitavo sudsko vijeće koje je donosilo prvostupanjsku odluku sudjelovalo je u istom postupku o potvrđivanju optužnice, kao i o produljenju pritvora… Suci koji su odlučivali o produljenju pritvora odlučivali su i u drugom stupnju (Becker, Tiemann), a sudac Hubert koji je odlučivao o pritvoru, odlučivao je u prethodnom postupku u drugom stupnju o krivnji supočinitelju'', stoji u tužbi Europskom sudu.
Ističu i da predsjednik sudskog vijeća Manfred Dauster nije dao ni izjavu o svom sudjelovanju u prethodnom postupku, iako je po njemačkom pravu to bio dužan učiniti.
Za Daustera navode i da je bio osobno pristran, što je ''pokazivao na svakom koraku'', reagirajući blagonaklono prema svjedocima optužbe, a ''izuzetno agresivno prema svjedocima obrane''.
''Sud je više puta isticao da pravda ne samo da mora biti izvršena, već mora biti vidljivo da se izvršava'', stoji u tužbi Europskom sudu za ljudska prava.
