Pentagon je danas najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 800 milijuna dolara, a koji će, među ostalim, uključivati i kontroverzno kazetno streljivo. Bijela kuća je prije objave Pentagona održala konferenciju za novinare o slanju kasetnog streljiva Ukrajini.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je kazao kako Rusija koristi takvo oružje od početka rata. "Rusija koristi kazetno streljivo od početka ovog rata. Ukrajina je tražila kasetne bombe kako bi se obranila od ruske agresije. Uglavnom, shvaćamo da takvo oružje predstavlja rizik, ali to vrijedi i ako Rusi zauzmu više teritorija", rekao je.
"Postoji velika razlika između vrste kazetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini"
"Postoji velika razlika između vrste kazetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini. Rusija je već razbacala desetke milijuna ovog oružja po ukrajinskom teritoriju. Moramo se zapitati: predstavlja li ukrajinska uporaba kazetnog streljiva na tom istom području dodatnu prijetnju civilima, s obzirom na to da će taj teritorij ionako morati biti razminiran?" kazao je.
Sullivan je dodao kako je američki predsjednik Joe Biden odobrio slanje tog oružja u Ukrajinu nakon jednoglasne preporuke svog tima za nacionalnu sigurnost. "To je bila teška odluka", kazao je Sullivan.
Ukrajinske vlasti su kazale da će odgovorno koristiti kazetno oružje i da ga neće upotrebljavati u nastanjenim područjima. Kijev se također obvezao na razminiranje nakon završetka sukoba kako bi se umanjila bilo kakvu potencijalna šteta za civile.
Što je kasetno oružje i zašto je kontroverzno?
Kazetna bomba je oružje koje se raspada u zraku i ispušta više manjih "bombica" na širokom području. Mogu se koristiti u obliku zrakoplovne bombe, topničkog projektila ili bojne glave krstareće rakete. Bombe su dizajnirane tako da se detoniraju pri udaru o tlo i vrlo je vjerojatno da će svatko u tom području biti ubijen ili ozbiljno ozlijeđen.
Osim početne štete uzrokovane pri udaru, mnoge bombice se ne detoniraju odmah, tako da predstavljaju prijetnju civilima još dugo vremena nakon prvog udara. Međunarodni odbor Crvenog križa navodi kako do 40% bombica ne eksplodira odmah. Skupine za ljudska prava tvrde da je uporaba kazetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju neselektivna razaranja.
Kasetna municija prvi put korištena u 2. svjetskom ratu
60% žrtava kazetnih bombi su ljudi ozlijeđeni tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca. Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kazetnom streljivu, kojom se zabranjuje uporaba, proizvodnja, prijenos i skladištenje tog oružja.
Rusija, Ukrajina i SAD odbili su potpisati ugovor. Od usvajanja konvencije 2008. godine, prema Koaliciji za kasetnu municiju, uništeno je 99% globalnih zaliha. Kazetna municija je prvi put korištena u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrebljavalo ju je u godinama nakon toga. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD.
Istraživanje Guardiana pokazuje kako su ruske snage koristile kazetnu municiju u naseljenim područjima u Ukrajini, što je rezultiralo smrću desetaka civila. Human Rights Watch kaže da je Ukrajina koristila navedenu municiju u pokušajima ponovnog preuzimanja teritorija pod ruskom okupacijom.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je kazao kako Rusija koristi takvo oružje od početka rata. "Rusija koristi kazetno streljivo od početka ovog rata. Ukrajina je tražila kasetne bombe kako bi se obranila od ruske agresije. Uglavnom, shvaćamo da takvo oružje predstavlja rizik, ali to vrijedi i ako Rusi zauzmu više teritorija", rekao je.
"Postoji velika razlika između vrste kazetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini"
"Postoji velika razlika između vrste kazetnog streljiva koju koristi Rusija i onog koje bi SAD poslao Ukrajini. Rusija je već razbacala desetke milijuna ovog oružja po ukrajinskom teritoriju. Moramo se zapitati: predstavlja li ukrajinska uporaba kazetnog streljiva na tom istom području dodatnu prijetnju civilima, s obzirom na to da će taj teritorij ionako morati biti razminiran?" kazao je.
Sullivan je dodao kako je američki predsjednik Joe Biden odobrio slanje tog oružja u Ukrajinu nakon jednoglasne preporuke svog tima za nacionalnu sigurnost. "To je bila teška odluka", kazao je Sullivan.
Ukrajinske vlasti su kazale da će odgovorno koristiti kazetno oružje i da ga neće upotrebljavati u nastanjenim područjima. Kijev se također obvezao na razminiranje nakon završetka sukoba kako bi se umanjila bilo kakvu potencijalna šteta za civile.
Što je kasetno oružje i zašto je kontroverzno?
Kazetna bomba je oružje koje se raspada u zraku i ispušta više manjih "bombica" na širokom području. Mogu se koristiti u obliku zrakoplovne bombe, topničkog projektila ili bojne glave krstareće rakete. Bombe su dizajnirane tako da se detoniraju pri udaru o tlo i vrlo je vjerojatno da će svatko u tom području biti ubijen ili ozbiljno ozlijeđen.
Osim početne štete uzrokovane pri udaru, mnoge bombice se ne detoniraju odmah, tako da predstavljaju prijetnju civilima još dugo vremena nakon prvog udara. Međunarodni odbor Crvenog križa navodi kako do 40% bombica ne eksplodira odmah. Skupine za ljudska prava tvrde da je uporaba kazetnih bombi u naseljenim područjima kršenje međunarodnog humanitarnog prava jer uzrokuju neselektivna razaranja.
Kasetna municija prvi put korištena u 2. svjetskom ratu
60% žrtava kazetnih bombi su ljudi ozlijeđeni tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, navodi Reuters. Jedna trećina svih zabilježenih žrtava kasetnog streljiva su djeca. Više od 120 zemalja potpisalo je Konvenciju o kazetnom streljivu, kojom se zabranjuje uporaba, proizvodnja, prijenos i skladištenje tog oružja.
Rusija, Ukrajina i SAD odbili su potpisati ugovor. Od usvajanja konvencije 2008. godine, prema Koaliciji za kasetnu municiju, uništeno je 99% globalnih zaliha. Kazetna municija je prvi put korištena u Drugom svjetskom ratu, a najmanje 15 zemalja upotrebljavalo ju je u godinama nakon toga. Među njima su Eritreja, Etiopija, Francuska, Izrael, Maroko, Nizozemska, Britanija, Rusija i SAD.
Istraživanje Guardiana pokazuje kako su ruske snage koristile kazetnu municiju u naseljenim područjima u Ukrajini, što je rezultiralo smrću desetaka civila. Human Rights Watch kaže da je Ukrajina koristila navedenu municiju u pokušajima ponovnog preuzimanja teritorija pod ruskom okupacijom.
