''Stvarni motivi protivljenja Pelješkom mostu su geopolitički interesi i bosanski patriotizam na štetu cijele Bosne i Hercegovine'', objavio je HDZ BiH.
Stranka navodi kako je priča oko Pelješkog mosta izazvala toliko kontroverzi u BiH da je ''nemoguće ne zapitati se što je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu BiH''.
HDZ BiH podsjeća da je Europska komisija odobrila financijsku potporu izgradnji Pelješkog mosta u okviru Kohezijske politike koja je zadužena za razvoj infrastrukture zemalja članica Europske unije, ali da je nakon toga uslijedila politička i medijska ''ofenziva bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje, ističući da se radi o direktnoj povredi bosanskih (i valjda hercegovačkih) prava na otvoreno more, kao i neriješeno pitanje granica''.
''Iako sama izgradnja Pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za BiH, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti s cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta. Stječe se dojam da je pitanje Pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici. Iako su strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosansko (hercegovačkog) juga?'', navodi HDZ.
Stranka podsjeća kako su još 1995. godine, tzv. bošnjački intelektualci pod palicom Ibrahima Bušatlije i Bosanskog pomorskog društva (sa sjedištem u Vogošći) izdali svojevrsni manifest pod nazivom „Bosansko primorje i Neum“ u kojem su sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru.
''Veliki san spomenutog Bušatlije, još 1995. godine predviđao je Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru. Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljao je tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte. Naime, bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno, spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti'', navodi HDZ BiH.
Stranka navodi kako je priča oko Pelješkog mosta izazvala toliko kontroverzi u BiH da je ''nemoguće ne zapitati se što je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu BiH''.
HDZ BiH podsjeća da je Europska komisija odobrila financijsku potporu izgradnji Pelješkog mosta u okviru Kohezijske politike koja je zadužena za razvoj infrastrukture zemalja članica Europske unije, ali da je nakon toga uslijedila politička i medijska ''ofenziva bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje, ističući da se radi o direktnoj povredi bosanskih (i valjda hercegovačkih) prava na otvoreno more, kao i neriješeno pitanje granica''.
''Iako sama izgradnja Pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za BiH, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti s cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta. Stječe se dojam da je pitanje Pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici. Iako su strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosansko (hercegovačkog) juga?'', navodi HDZ.
Stranka podsjeća kako su još 1995. godine, tzv. bošnjački intelektualci pod palicom Ibrahima Bušatlije i Bosanskog pomorskog društva (sa sjedištem u Vogošći) izdali svojevrsni manifest pod nazivom „Bosansko primorje i Neum“ u kojem su sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru.
''Veliki san spomenutog Bušatlije, još 1995. godine predviđao je Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru. Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljao je tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte. Naime, bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno, spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti'', navodi HDZ BiH.
