Često se zna reći kako je „drvna industrija perjanica bosanskohercegovačke privrede“, da bi se potom zaključilo kako ovu državu posljednjih godina najviše „napuštaju“ balvani i drvne sirovine, dok se najviše uvoze gotovi proizvodi.
No, ono što bi moglo preuzeti značajan dio „kolača“ bh. gospodarstva, pomoći u reguliranju izvoznog deficita, te poboljšati živote građana ove države (bilo kroz zdraviji okoliš, bilo kroz bolje grijanje) je drveni pelet.
„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za pelet koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten“, za Al Jazeeru kaže Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).
Nekada balast, danas izvor prihoda
Iz bh. kompanije Euro Stil, koja se bavi proizvodnjom i prodajom peleta, kažu kako je peletiranje drvnog otpada „proces koji ima svoju perspektivu i donio je mnogo pozitivnih efekata“ kada je u pitanju gospodarstvo u BiH.
„Drvnom otpadu, koji je nekada predstavljao balast prerađivačima drveta, na ovaj način dodana je nova vrijednost, investirana su znatna sredstva u opremu, a kroz proizvodnju peleta u BiH zaposlen je značajan broj ljudi. Ipak, nekontrolirana sječa šuma i upotreba takve sirovine za proizvodnju peleta nije nešto na čemu se može graditi oporavak naše ekonomije. Naše je stanovište da je racionalna samo proizvodnja peleta iz drvnog otpada i biomase koja nema drugu, odnosno bolju namjenu u odnosu na peletiranje“, navode iz firme čije je sjedište u Doboju.
Ostaci u proizvodnji namještaja i drugim oblicima proizvodnje u kojima se kao sredstvo koristi drvo odličan su izvor sirovine za proizvodnju peleta. Sa druge strane, potrošnja peleta emitira daleko manje loših čestica u odnosu na korištenje drveta, uglja ili lož-ulja za grijanje domaćinstava.
Drveni peleti su standardizirano oblikovani štapići proizvedeni od presovanog usitnjenog drveta ili piljevine. Prave se pod veoma visokim pritiskom, pod kojim se podiže temperatura drveta i stvara se prirodno „ljepilo“ te peleti uspijevaju zadržati oblik valjka i nakon što se ohlade, bez ikakvih dodatnih vezivnih sredstava.
Imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10 posto) što omogućava vrlo visoku efikasnost sagorijevanja. Koriste se u pećima za grijanje stambenih objekata ili za proizvodnju električne energije kao zamjena za ugalj.
Ekološki materijal
Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja ne proizvode stakleničke plinove kao izvor topline.
Smatra se jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata, za razliku od tradicionalnih energenata koji se troše u bh. domaćinstvima.
„To je ekološki materijal, proizveden iz biomase koja je obnovljiva. Nema štetno djelovanje po zdravlje i pri izgaranju emitira Nox, Sox i CO u količinama manjim od dozvoljenih. Jako je funkcionalno, pakuje se u vreće, ne prlja, malih je dimenzija i pravilnog oblika te ga je lako dozirati. Nadasve pruža ležernost i udobnost, štedljiv je i održiv energent“, kaže Ećo na upit o prednostima ovog energenta.
Kada govorimo o BiH, naš sugovornik ističe kako država još nije prepoznala značaj korištenja ovog energenta.
„Nema nikakve subvencije za peći za domaćinstva, kakav je slučaj u europskim zemljama, gdje država subvencionira kupovinu peći. Tako npr. Austrija koristi 40 posto drvo i pelet i generalno se okreće ka korištenju drveta u svim sferama: građevinarstvu, industriji namještaja, energetici“, dodaje naš sugovornik.
On kaže kako je proizvodnja peleta u Bosni i Hercegovini u početku bila 100 posto izvozno orijentirana, da bi u zadnje vrijeme počela primjena u državi, tako da „možemo pričati o nekom omjeru 80 posto izvoz i 20 posto domaća primjena“.
„Međutim, događa se da je na našem tržištu veća potražnja od ponude, tako da bi proizvođači trebali više proizvoditi za domaće tržište“, kaže Ećo.
abcportal.info
No, ono što bi moglo preuzeti značajan dio „kolača“ bh. gospodarstva, pomoći u reguliranju izvoznog deficita, te poboljšati živote građana ove države (bilo kroz zdraviji okoliš, bilo kroz bolje grijanje) je drveni pelet.
„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za pelet koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten“, za Al Jazeeru kaže Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).
Nekada balast, danas izvor prihoda
Iz bh. kompanije Euro Stil, koja se bavi proizvodnjom i prodajom peleta, kažu kako je peletiranje drvnog otpada „proces koji ima svoju perspektivu i donio je mnogo pozitivnih efekata“ kada je u pitanju gospodarstvo u BiH.
„Drvnom otpadu, koji je nekada predstavljao balast prerađivačima drveta, na ovaj način dodana je nova vrijednost, investirana su znatna sredstva u opremu, a kroz proizvodnju peleta u BiH zaposlen je značajan broj ljudi. Ipak, nekontrolirana sječa šuma i upotreba takve sirovine za proizvodnju peleta nije nešto na čemu se može graditi oporavak naše ekonomije. Naše je stanovište da je racionalna samo proizvodnja peleta iz drvnog otpada i biomase koja nema drugu, odnosno bolju namjenu u odnosu na peletiranje“, navode iz firme čije je sjedište u Doboju.
Ostaci u proizvodnji namještaja i drugim oblicima proizvodnje u kojima se kao sredstvo koristi drvo odličan su izvor sirovine za proizvodnju peleta. Sa druge strane, potrošnja peleta emitira daleko manje loših čestica u odnosu na korištenje drveta, uglja ili lož-ulja za grijanje domaćinstava.
Drveni peleti su standardizirano oblikovani štapići proizvedeni od presovanog usitnjenog drveta ili piljevine. Prave se pod veoma visokim pritiskom, pod kojim se podiže temperatura drveta i stvara se prirodno „ljepilo“ te peleti uspijevaju zadržati oblik valjka i nakon što se ohlade, bez ikakvih dodatnih vezivnih sredstava.
Imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10 posto) što omogućava vrlo visoku efikasnost sagorijevanja. Koriste se u pećima za grijanje stambenih objekata ili za proizvodnju električne energije kao zamjena za ugalj.
Ekološki materijal
Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja ne proizvode stakleničke plinove kao izvor topline.
Smatra se jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata, za razliku od tradicionalnih energenata koji se troše u bh. domaćinstvima.
„To je ekološki materijal, proizveden iz biomase koja je obnovljiva. Nema štetno djelovanje po zdravlje i pri izgaranju emitira Nox, Sox i CO u količinama manjim od dozvoljenih. Jako je funkcionalno, pakuje se u vreće, ne prlja, malih je dimenzija i pravilnog oblika te ga je lako dozirati. Nadasve pruža ležernost i udobnost, štedljiv je i održiv energent“, kaže Ećo na upit o prednostima ovog energenta.
Kada govorimo o BiH, naš sugovornik ističe kako država još nije prepoznala značaj korištenja ovog energenta.
„Nema nikakve subvencije za peći za domaćinstva, kakav je slučaj u europskim zemljama, gdje država subvencionira kupovinu peći. Tako npr. Austrija koristi 40 posto drvo i pelet i generalno se okreće ka korištenju drveta u svim sferama: građevinarstvu, industriji namještaja, energetici“, dodaje naš sugovornik.
On kaže kako je proizvodnja peleta u Bosni i Hercegovini u početku bila 100 posto izvozno orijentirana, da bi u zadnje vrijeme počela primjena u državi, tako da „možemo pričati o nekom omjeru 80 posto izvoz i 20 posto domaća primjena“.
„Međutim, događa se da je na našem tržištu veća potražnja od ponude, tako da bi proizvođači trebali više proizvoditi za domaće tržište“, kaže Ećo.
abcportal.info
