Već prije 40.000 godina, tijekom gornjeg paleolitika, prvi su ljudi mjerili vrijeme koristeći se relativno naprednim znanjem astronomije.
"Crteži u europskim nalazištima iz starijeg kamenog doba nisu samo prikazi divljih životinja. Životinjski simboli predstavljaju položaj zvijezda na noćnom nebu i koristili su se kao datumi i kao podsjetnik na događaje poput udara kometa", tvrde istraživači Alistair Coombs i dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta Kent i Edinburgh.
Kako su shvatili
Dvojica znanstvenika proučavala su crteže i životinjske simbole s paleolitičkih nalazišta u Turskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Shvatili su da se na svim mjestima koristi ista metoda mjerenja vremena, bazirana na sofisticiranoj astronomiji, iako su nalazišta vremenski udaljena desetke tisuća godina. Svoje su otkriće potvrdili uspoređujući starost pećinskih crteža, na temelju kemijske analize boje, sa zvjezdanim pozicijama iz drevnih vremena, koje je izradio sofisticirani software.
"Paleolitički umjetnički crteži otkrivaju da su ljudi možda i prije 40.000 godina bilježili vrijeme koristeći svoje spoznaje o pozicijama zvijezda i njihovom kretanju kroz tisuće godina. Naša otkrića ukazuju da su ljudi u to doba razumjeli kakve su posljedice postupnog pomicanja zemljine osi. Otkriće ovog fenomena zvanog precesija ekvinocija dosad se pripisivalo antičkom astronomu Hiparhu ", tvrde autori studije.
"Otprilike u vrijeme izumiranja neandertalaca, nešto prije nego se homo sapiens proširio zapadnom Europom, ljudi su mogli definirati datume unazad 250 godina", objašnjavaju Coombs i Sweatman.
Njihova otkrića pojasnila su rezultate prijašnje studije kamenih rezbarija iz lokaliteta Göbekli Tepe u Turskoj, koji je protumačen kao spomenik razarajućem udaru kometa otprilike 11.000 godina prije Krista. Za taj se udar vjeruje da inicirao mini ledeno doba poznato kao razdoblje mlađeg drijasa.
Coombs i Sweatman odgonetnuli su i vjerojatno najpoznatije drevno umjetničko djelo iz pećine Lascaux u Francuskoj. Ovo djelo prikazuje umirućeg čovjeka i nekoliko životinja, te vjerojatno obilježava udar kometa koji se dogodio oko 15.200 godina prije Krista.
Sve potvrđuje i najstarija skulptura na svijetu
Najstarija skulptura na svijetu, Čovjek-lav iz pećine Hohlenstein-Stadel u Njemačkoj, stara oko 40.000 godina, također potvrđuje drevni sustava mjerenja vremena.
"Rana pećinska umjetnost pokazuje da su ljudi u vrijeme posljednjeg ledenog doba raspolagali znanjem o noćnom nebu. Intelektualno vjerojatno nisu bili bitno drukčiji od nas. Ove spoznaje podržavaju teoriju da su udari kometa imali utjecaja na ljudski razvoj i vjerojatno će iz temelja promijeniti naš pogled na prethistorijsku populaciju", zaključio je dr. Sweatman.
"Crteži u europskim nalazištima iz starijeg kamenog doba nisu samo prikazi divljih životinja. Životinjski simboli predstavljaju položaj zvijezda na noćnom nebu i koristili su se kao datumi i kao podsjetnik na događaje poput udara kometa", tvrde istraživači Alistair Coombs i dr. Martin Sweatman sa Sveučilišta Kent i Edinburgh.
Kako su shvatili
Dvojica znanstvenika proučavala su crteže i životinjske simbole s paleolitičkih nalazišta u Turskoj, Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Shvatili su da se na svim mjestima koristi ista metoda mjerenja vremena, bazirana na sofisticiranoj astronomiji, iako su nalazišta vremenski udaljena desetke tisuća godina. Svoje su otkriće potvrdili uspoređujući starost pećinskih crteža, na temelju kemijske analize boje, sa zvjezdanim pozicijama iz drevnih vremena, koje je izradio sofisticirani software.
"Paleolitički umjetnički crteži otkrivaju da su ljudi možda i prije 40.000 godina bilježili vrijeme koristeći svoje spoznaje o pozicijama zvijezda i njihovom kretanju kroz tisuće godina. Naša otkrića ukazuju da su ljudi u to doba razumjeli kakve su posljedice postupnog pomicanja zemljine osi. Otkriće ovog fenomena zvanog precesija ekvinocija dosad se pripisivalo antičkom astronomu Hiparhu ", tvrde autori studije.
"Otprilike u vrijeme izumiranja neandertalaca, nešto prije nego se homo sapiens proširio zapadnom Europom, ljudi su mogli definirati datume unazad 250 godina", objašnjavaju Coombs i Sweatman.
Njihova otkrića pojasnila su rezultate prijašnje studije kamenih rezbarija iz lokaliteta Göbekli Tepe u Turskoj, koji je protumačen kao spomenik razarajućem udaru kometa otprilike 11.000 godina prije Krista. Za taj se udar vjeruje da inicirao mini ledeno doba poznato kao razdoblje mlađeg drijasa.
Coombs i Sweatman odgonetnuli su i vjerojatno najpoznatije drevno umjetničko djelo iz pećine Lascaux u Francuskoj. Ovo djelo prikazuje umirućeg čovjeka i nekoliko životinja, te vjerojatno obilježava udar kometa koji se dogodio oko 15.200 godina prije Krista.
Sve potvrđuje i najstarija skulptura na svijetu
Najstarija skulptura na svijetu, Čovjek-lav iz pećine Hohlenstein-Stadel u Njemačkoj, stara oko 40.000 godina, također potvrđuje drevni sustava mjerenja vremena.
"Rana pećinska umjetnost pokazuje da su ljudi u vrijeme posljednjeg ledenog doba raspolagali znanjem o noćnom nebu. Intelektualno vjerojatno nisu bili bitno drukčiji od nas. Ove spoznaje podržavaju teoriju da su udari kometa imali utjecaja na ljudski razvoj i vjerojatno će iz temelja promijeniti naš pogled na prethistorijsku populaciju", zaključio je dr. Sweatman.
