Na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici premijer Andrej Plenković zamjerio se okupljenima nakon spominjanja Križnog puta, kardinala Stepinca.
Što je sve rekao Plenković:
“Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam rekao da žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava”, kazao je premijer.
“Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske – čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojim se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi. Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je još traumatično za brojne obitelji“, poručio je premijer.
“Kao što se ničim ne mogu opravdati zločini ustaša ni Jasenovac, ništa ne može opravdati masovno pogubljenje poraženih snaga i često nedužnih ljudi, što je ne samo bacilo sjenu na antifašistički pokret već je i produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu također mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve u Europi, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti. Tu na koncu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost ponovilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća“, kazao je Plenković u Brezovici.
Što je sve rekao Plenković:
“Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam rekao da žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava”, kazao je premijer.
“Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske – čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojim se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi. Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je još traumatično za brojne obitelji“, poručio je premijer.
“Kao što se ničim ne mogu opravdati zločini ustaša ni Jasenovac, ništa ne može opravdati masovno pogubljenje poraženih snaga i često nedužnih ljudi, što je ne samo bacilo sjenu na antifašistički pokret već je i produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu također mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve u Europi, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti. Tu na koncu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost ponovilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća“, kazao je Plenković u Brezovici.
