U Ljubinju, koje je nekada bilo najpoznatiji duhanski kraj u istočnoj Hercegovini, definitivno su odustali od sadnje duhana, jer organiziranog otkupa već godinama nema, a stanovništvo, iako živi uglavnom od poljoprivrede, okreće se na proizvodnju paprika i luka.
U odnosu na nekadašnjih više stotina hektara pod duhanom, u Ljubinju će, prema riječima Dragoljuba Sorajića, šefa Odsjeka za privredu općine Ljubinje, ove godine biti zasađeno maksimalno 15 hektara duhana, što je ispod svakog minimuma.
"Prije samo pet-šest godina pod duhanom smo imali 200 hektara, a i tada je zabilježena stagnacija, jer se prestalo sa organiziranim otkupom, a prema zasijanim rasadnicima, ove godine će maksimalno biti zasađeno petnaestak hektara, što je za pet hektara manje od prošle godine", kaže Sorajić.
Kaže da se i ove minimalne količine sade više iz navike, nego što se može prodati, jer duhan može ići samo na otkup, s obzirom na to da su na njega velike akcize, a mali proizvođači ih ne mogu platiti, a ako i probaju prodati koji kilogram rezanog duhana, izloženi su i velikom riziku s obzirom na to da se ovakva prodaja tretira kao šverc cigareta, bez obzira na to što prodaju svoj proizvod.
Nekada su Ljubinjci svoj duhan odvozili u otkupnu stanicu u susjedni Stolac, ali se i ona ugasila, što je dodatno ubrzalo smanjenje proizvodnje u Ljubinju, tako da je trenutno stanje takvo da je dobar dio prošlogodišnjeg duhana kod ljubinjskih poljoprivrednika ostao neprodan, jer ga ne kupuju ni nakupci koji trguju na crno.
Zbog ovakve situacije nekadašnji nasadi duhana sve više se pretvaraju u nasade paprika i crnog luka, koji se prodaju najbolje.
Ni kod ovih povrtlarskih kultura ne postoji organiziran otkup, ali se naročito jesenja crvena paprika u posljednjih nekoliko godina prodaje dobro.
"Većina poljoprivrednika je svoju papriku, ali i dobar dio luka, prodala odlično, na kućnom pragu, jer nakupci već znaju tko su ozbiljni proizvođači i bukvalno su s njiva vagali i otkupljivali plodove", navodi dalje Sorajić.
Iako otkup prošlogodišnje proizvodnje nije omela ni pandemija virusa korona, neizvjesno je što će biti do jeseni ove godine, mada se poljoprivredni proizvođači nadaju dobroj prodaji, jer, kako kažu, već imaju najave za otkup.
U Ljubinju na oranicama planiraju sijati i jari ječam, jaru zob i krumpir, ali treba pričekati toplije vrijeme.
Ono što ljubinjske poljoprivrednike zasad najviše brine jeste problem navodnjavanja, jer se u ovdašnjem bezvodnom terenu biljke jedino mogu zalijevati iz umjetnih akumulacija, kojih u ovom kraju imaju dvije, ali su obje presušile.
Objašnjavajući da veća akumulacija pušta vodu, a da zbog većeg ne može funkcionirati ni manje jezero, koje je s njim povezano, Dragoljub Sorajić kaže da se radi na krpljenju raspukline, ali da se za ovu sezonu ne može očekivati da jezera budu u funkciji, što će zasigurno umanjiti rod.
U odnosu na nekadašnjih više stotina hektara pod duhanom, u Ljubinju će, prema riječima Dragoljuba Sorajića, šefa Odsjeka za privredu općine Ljubinje, ove godine biti zasađeno maksimalno 15 hektara duhana, što je ispod svakog minimuma.
"Prije samo pet-šest godina pod duhanom smo imali 200 hektara, a i tada je zabilježena stagnacija, jer se prestalo sa organiziranim otkupom, a prema zasijanim rasadnicima, ove godine će maksimalno biti zasađeno petnaestak hektara, što je za pet hektara manje od prošle godine", kaže Sorajić.
Kaže da se i ove minimalne količine sade više iz navike, nego što se može prodati, jer duhan može ići samo na otkup, s obzirom na to da su na njega velike akcize, a mali proizvođači ih ne mogu platiti, a ako i probaju prodati koji kilogram rezanog duhana, izloženi su i velikom riziku s obzirom na to da se ovakva prodaja tretira kao šverc cigareta, bez obzira na to što prodaju svoj proizvod.
Nekada su Ljubinjci svoj duhan odvozili u otkupnu stanicu u susjedni Stolac, ali se i ona ugasila, što je dodatno ubrzalo smanjenje proizvodnje u Ljubinju, tako da je trenutno stanje takvo da je dobar dio prošlogodišnjeg duhana kod ljubinjskih poljoprivrednika ostao neprodan, jer ga ne kupuju ni nakupci koji trguju na crno.
Zbog ovakve situacije nekadašnji nasadi duhana sve više se pretvaraju u nasade paprika i crnog luka, koji se prodaju najbolje.
Ni kod ovih povrtlarskih kultura ne postoji organiziran otkup, ali se naročito jesenja crvena paprika u posljednjih nekoliko godina prodaje dobro.
"Većina poljoprivrednika je svoju papriku, ali i dobar dio luka, prodala odlično, na kućnom pragu, jer nakupci već znaju tko su ozbiljni proizvođači i bukvalno su s njiva vagali i otkupljivali plodove", navodi dalje Sorajić.
Iako otkup prošlogodišnje proizvodnje nije omela ni pandemija virusa korona, neizvjesno je što će biti do jeseni ove godine, mada se poljoprivredni proizvođači nadaju dobroj prodaji, jer, kako kažu, već imaju najave za otkup.
U Ljubinju na oranicama planiraju sijati i jari ječam, jaru zob i krumpir, ali treba pričekati toplije vrijeme.
Ono što ljubinjske poljoprivrednike zasad najviše brine jeste problem navodnjavanja, jer se u ovdašnjem bezvodnom terenu biljke jedino mogu zalijevati iz umjetnih akumulacija, kojih u ovom kraju imaju dvije, ali su obje presušile.
Objašnjavajući da veća akumulacija pušta vodu, a da zbog većeg ne može funkcionirati ni manje jezero, koje je s njim povezano, Dragoljub Sorajić kaže da se radi na krpljenju raspukline, ali da se za ovu sezonu ne može očekivati da jezera budu u funkciji, što će zasigurno umanjiti rod.
