Papa Lav XIV. u nedjelju je proglasio svetima tri žene i četiri muškarca, a među njima će biti i prvi svetac iz Papue Nove Gvineje, laik Peter To Rot, zatim nadbiskup Ignatius Choukrallah Maloyan, pogubljen u armenskom genocidu, te venezuelski “liječnik siromašnih” José Gregorio Hernandez Cisneros.
Na svečanoj misi koja se održala u 10:30 sati na Trgu svetog Petra u Vatikanu, sveticama su proglašene i tri časne sestre koje su živjele u službi siromašnih i bolesnih, kao i Bartolo Longo, talijanski odvjetnik koji je nakon obraćenja osnovao Papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Peter To Rot (1912.–1945.) pogubljen je od strane Japanaca krajem Drugog svjetskog rata, dok je nadbiskup Maloyan ubijen 1915. jer je odbio prijeći na islam.
Papa Lav je svetim proglasio i Joséa Gregorija Hernandeza Cisnerosa (1864.–1919.), liječnika, znanstvenika i filantropa iz Venezuele, poznatog po radu s najsiromašnijima.
Iz Venezuele dolazi i časna sestra Maria Carmen Elena Rendiles Martinez, rođena bez lijeve ruke, koja je 1977. osnovala Kongregaciju Slugu Isusovih, postavši prva svetica te države.
Talijanske redovnice koje će biti kanonizirane su Vincenza Maria Poloni, utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone, te Maria Troncatti (1883.–1969.), koja je četrdeset godina provela u amazonskoj regiji Ekvadora pomažući domorodačkom narodu Shuar.
Ovo je druga kanonizacija koju predvodi američki papa Lav XIV. od izbora 8. svibnja.
Podsjetimo, u rujnu je svecima proglasio Carla Acutisa, tinejdžera poznatog kao “Božji štreber”, i Piera Giorgia Frassatija, uzora milosrđa.
Kanonizacija je posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi, nakon beatifikacije, i odvija se u tri faze – od ispitivanja života kandidata, preko proglašenja blaženim, do konačnog papinskog odobrenja, piše Hina.
Na svečanoj misi koja se održala u 10:30 sati na Trgu svetog Petra u Vatikanu, sveticama su proglašene i tri časne sestre koje su živjele u službi siromašnih i bolesnih, kao i Bartolo Longo, talijanski odvjetnik koji je nakon obraćenja osnovao Papinsko svetište Blažene Djevice od Rozarija u Pompejima.
Peter To Rot (1912.–1945.) pogubljen je od strane Japanaca krajem Drugog svjetskog rata, dok je nadbiskup Maloyan ubijen 1915. jer je odbio prijeći na islam.
Papa Lav je svetim proglasio i Joséa Gregorija Hernandeza Cisnerosa (1864.–1919.), liječnika, znanstvenika i filantropa iz Venezuele, poznatog po radu s najsiromašnijima.
Iz Venezuele dolazi i časna sestra Maria Carmen Elena Rendiles Martinez, rođena bez lijeve ruke, koja je 1977. osnovala Kongregaciju Slugu Isusovih, postavši prva svetica te države.
Talijanske redovnice koje će biti kanonizirane su Vincenza Maria Poloni, utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone, te Maria Troncatti (1883.–1969.), koja je četrdeset godina provela u amazonskoj regiji Ekvadora pomažući domorodačkom narodu Shuar.
Ovo je druga kanonizacija koju predvodi američki papa Lav XIV. od izbora 8. svibnja.
Podsjetimo, u rujnu je svecima proglasio Carla Acutisa, tinejdžera poznatog kao “Božji štreber”, i Piera Giorgia Frassatija, uzora milosrđa.
Kanonizacija je posljednji korak prema svetosti u Katoličkoj Crkvi, nakon beatifikacije, i odvija se u tri faze – od ispitivanja života kandidata, preko proglašenja blaženim, do konačnog papinskog odobrenja, piše Hina.
