Papa Franjo u svom godišnjem obraćanju diplomatima istaknuo je ključne probleme čovječanstva i geopolitike u cijelom svijetu, polazeći od činjenice da smo jedna ljudska obitelj, koja živi u zajedničkom domu i da se možemo uhvatiti u koštac s hitnim problemima našeg vremena, te moramo povratiti osjećaj dubokog jedinstva cjelokupne stvarnosti.
Obraćajući se članovima diplomatskog zbora akreditiranih pri Svetoj Stolici, okupljenim u Vatikanu na godišnju audijenciju, Papa ih je podsjetio da bi njihov najvažniji cilj trebao biti pomoći u rješavanju nesuglasica i očuvanju sklada.
Pitanje migracije
Prvo je u prvom redu istaknuo aktualnu pandemiju te njezine izravne i kolateralne učinke na čovječanstvo, rekavši da zdravstvena kriza "i dalje zahtijeva značajne napore od strane svih".
Požalio se kako je borba protiv virusa u mnogim slučajevima potkopana snažnim ideološkim podjelama koje su "prekinule vezu ljudskog razuma s objektivnom stvarnošću stvari".
Kao i uvijek tijekom ovog važnog godišnjeg govora, papa Franjo je spomenuo neka od područja koja su najviše pogođena sukobima, političkim podjelama, utjecajem klimatskih promjena i siromaštvom.
Papa je ponovio svoj poziv vladama i Europskoj uniji „da usvoje koherentan i sveobuhvatan sustav za koordinaciju politika o migraciji i azilu, s ciljem podjele odgovornosti za prihvat migranata, pregled zahtjeva za azil, te preraspodjelu i integraciju onih koji se mogu prihvatiti," te implementaciju dobrih modela za "dalekovidan pristup globalnim izazovima koji su pred nama".
"Pitanje migracije, zajedno s pandemijom i klimatskim promjenama, jasno je pokazalo da se ne možemo spasiti sami i sami od sebe: svi veliki izazovi našeg vremena jesu globalni", rekao je.
Trajna rješenja sukoba
Govoreći o Europi, pozvao je na trajna rješenja za Ukrajinu, južni Kavkaz i Balkan: "Međusobno povjerenje i spremnost na mirno sučeljavanje moraju animirati sve zainteresirane strane da pronađu prihvatljiva i trajna rješenja u Ukrajini i na Južnom Kavkazu, kao i da se izbjegne otvaranje novih kriza na Balkanu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini."
Papa Franjo je istaknuo da se sukobi pogoršavaju obiljem oružja i "beskrupuloznošću onih koji se svim silama trude da ga opskrbe". Pozvao je na razoružanje i izrazio nadu u nove dogovore između stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji se ovih dana trebao sastati u New Yorku, a "još jednom je odgođen zbog pandemije".
"Svijet bez nuklearnog oružja moguć je i neophodan", rekao je, ponovivši stajalište Svete Stolice "da je nuklearno oružje u dvadeset i prvom stoljeću neadekvatno i neprikladno sredstvo za odgovor na sigurnosne prijetnje, te da je njegovo posjedovanje nemoralno" i "prijeti samom postojanju čovječanstva."
Naposljetku, papa Franjo je istaknuo čimbenike koje smatra bitnim za promicanje kulture dijaloga i bratstva. Obrazovanje, rekao je, ima posebno mjesto. To je "primarno sredstvo cjelovitog ljudskog razvoja, jer čini pojedince slobodnim i odgovornim."
Trenutno 183 zemlje održavaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Tome treba dodati Europsku uniju i Suvereni viteški Malteški red.
Obraćajući se članovima diplomatskog zbora akreditiranih pri Svetoj Stolici, okupljenim u Vatikanu na godišnju audijenciju, Papa ih je podsjetio da bi njihov najvažniji cilj trebao biti pomoći u rješavanju nesuglasica i očuvanju sklada.
Pitanje migracije
Prvo je u prvom redu istaknuo aktualnu pandemiju te njezine izravne i kolateralne učinke na čovječanstvo, rekavši da zdravstvena kriza "i dalje zahtijeva značajne napore od strane svih".
Požalio se kako je borba protiv virusa u mnogim slučajevima potkopana snažnim ideološkim podjelama koje su "prekinule vezu ljudskog razuma s objektivnom stvarnošću stvari".
Kao i uvijek tijekom ovog važnog godišnjeg govora, papa Franjo je spomenuo neka od područja koja su najviše pogođena sukobima, političkim podjelama, utjecajem klimatskih promjena i siromaštvom.
Papa je ponovio svoj poziv vladama i Europskoj uniji „da usvoje koherentan i sveobuhvatan sustav za koordinaciju politika o migraciji i azilu, s ciljem podjele odgovornosti za prihvat migranata, pregled zahtjeva za azil, te preraspodjelu i integraciju onih koji se mogu prihvatiti," te implementaciju dobrih modela za "dalekovidan pristup globalnim izazovima koji su pred nama".
"Pitanje migracije, zajedno s pandemijom i klimatskim promjenama, jasno je pokazalo da se ne možemo spasiti sami i sami od sebe: svi veliki izazovi našeg vremena jesu globalni", rekao je.
Trajna rješenja sukoba
Govoreći o Europi, pozvao je na trajna rješenja za Ukrajinu, južni Kavkaz i Balkan: "Međusobno povjerenje i spremnost na mirno sučeljavanje moraju animirati sve zainteresirane strane da pronađu prihvatljiva i trajna rješenja u Ukrajini i na Južnom Kavkazu, kao i da se izbjegne otvaranje novih kriza na Balkanu, prvenstveno u Bosni i Hercegovini."
Papa Franjo je istaknuo da se sukobi pogoršavaju obiljem oružja i "beskrupuloznošću onih koji se svim silama trude da ga opskrbe". Pozvao je na razoružanje i izrazio nadu u nove dogovore između stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji se ovih dana trebao sastati u New Yorku, a "još jednom je odgođen zbog pandemije".
"Svijet bez nuklearnog oružja moguć je i neophodan", rekao je, ponovivši stajalište Svete Stolice "da je nuklearno oružje u dvadeset i prvom stoljeću neadekvatno i neprikladno sredstvo za odgovor na sigurnosne prijetnje, te da je njegovo posjedovanje nemoralno" i "prijeti samom postojanju čovječanstva."
Naposljetku, papa Franjo je istaknuo čimbenike koje smatra bitnim za promicanje kulture dijaloga i bratstva. Obrazovanje, rekao je, ima posebno mjesto. To je "primarno sredstvo cjelovitog ljudskog razvoja, jer čini pojedince slobodnim i odgovornim."
Trenutno 183 zemlje održavaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Tome treba dodati Europsku uniju i Suvereni viteški Malteški red.
