Posljednjih nekoliko tjedana u trokutu Vatikan – Beograd – Zagreb dogodile su se neke intrigantne stvari koje su zagolicale maštu, pogotovo jer se po ustaljenom crkvenom “pravilu” sve odvija polako i uz puno “čitanja između redaka”, navodi dnevnik.
No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iz te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti, jest mogući dogovor posjeta papa Franje Beogradu.
A u sklopu toga izvire i ono neizbježno pitanje koje već dugo “tišti” Crkvu u Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa SPC-om.
Naime, poklopilo se, u zadnje vrijeme, nekoliko susreta i posjeta te zanimljivih istupa koji izazivaju pozornost. Sredinom listopada apostolski nuncij u Hrvatskoj, monsignor Giorgio Lingua posjetio je, u povodu blagdana Svete Terezije, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, da bi zatim, za javnost pomalo nenadano, zajedno s njim i pakračkoslavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom posjetio Jasenovac te u tamošnjoj mjesnoj crkvi Sv. Nikole predvodio ekumensku molitvu.
No, slučajno ili ne, istodobno je u posjetu Zagrebu, odnosno nunciju u Hrvatskoj, bio i apostolski nuncij u Beogradu Luciano Suriani. Isto tako početkom studenoga i sam papa Franjo je dao intervju beogradskoj Politici, što mnogi vide kao najavu njegova posjeta, za koji se naravno ne zna kada bi se mogao dogoditi. No, Crkva je institucija gdje vrijeme drugačije teče.
Posjet pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave suradnje i veza s pravoslavljem, a SPC se uz Rusku pravoslavnu crkvu smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjet zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.
No, treba reći da je još 2018. godine državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao ispipati teren je li taj posjet uopće moguć i ostvariv. A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u svibnju 2019., kada je intervju Politici dao Pietro Parolin. U intervju je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku suradnju.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar je, pak u nedavnom intervjuu IKA-i, odgovarajući na pitanje o mogućem posjetu Pape Beogradu, baš kroz poteze glavnog tajnika Parolina istaknuo da u “nekim malim događajima ne gledaju prevelike stvari”. Državni tajnik, kaže nadbiskup Hočevar, “nije došao pripremati put za Papin dolazak”, ali je potvrdio da je “normalno da Sveti Otac želi doći”, donosi Jutarnji list.
No, jedna od glavnih stvari koja bi se mogla iščitati ili se valja iza brda iz te usporene, ali aktivne vatikanske diplomatske aktivnosti, jest mogući dogovor posjeta papa Franje Beogradu.
A u sklopu toga izvire i ono neizbježno pitanje koje već dugo “tišti” Crkvu u Hrvata, a već se prelilo i postaje važno nacionalno i političko pitanje konačno proglašenje Alojzija Stepinca svetim, a koje je kamen spoticanja u odnosima dviju crkava ne samo na ovim prostorima nego i u odnosima Vatikana sa SPC-om.
Naime, poklopilo se, u zadnje vrijeme, nekoliko susreta i posjeta te zanimljivih istupa koji izazivaju pozornost. Sredinom listopada apostolski nuncij u Hrvatskoj, monsignor Giorgio Lingua posjetio je, u povodu blagdana Svete Terezije, požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića, da bi zatim, za javnost pomalo nenadano, zajedno s njim i pakračkoslavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom posjetio Jasenovac te u tamošnjoj mjesnoj crkvi Sv. Nikole predvodio ekumensku molitvu.
No, slučajno ili ne, istodobno je u posjetu Zagrebu, odnosno nunciju u Hrvatskoj, bio i apostolski nuncij u Beogradu Luciano Suriani. Isto tako početkom studenoga i sam papa Franjo je dao intervju beogradskoj Politici, što mnogi vide kao najavu njegova posjeta, za koji se naravno ne zna kada bi se mogao dogoditi. No, Crkva je institucija gdje vrijeme drugačije teče.
Posjet pape Franje Beogradu je, zna se već dugo, njegova davna želja, i to zbog Papine ekumenske politike, pogotovo uspostave suradnje i veza s pravoslavljem, a SPC se uz Rusku pravoslavnu crkvu smatra vrlo jakom i utjecajnom crkvom, kao posjet zemljama u kojima je katolička zajednica u manjini.
No, treba reći da je još 2018. godine državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin posjetio Srbiju te se već tada nagađalo da je došao ispipati teren je li taj posjet uopće moguć i ostvariv. A koliko je papi Franji važna Srbija, vidjelo se i u svibnju 2019., kada je intervju Politici dao Pietro Parolin. U intervju je eksplicitno zatražio pravoslavno-katoličku suradnju.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar je, pak u nedavnom intervjuu IKA-i, odgovarajući na pitanje o mogućem posjetu Pape Beogradu, baš kroz poteze glavnog tajnika Parolina istaknuo da u “nekim malim događajima ne gledaju prevelike stvari”. Državni tajnik, kaže nadbiskup Hočevar, “nije došao pripremati put za Papin dolazak”, ali je potvrdio da je “normalno da Sveti Otac želi doći”, donosi Jutarnji list.
