Papa Franjo predvodit će u nedjelju beatifikaciju Ivana Pavla I. zvanog “nasmiješeni papa” koji je predvodio Katoličku crkvu samo 33 dana prije nego što je preminuo pod sumnjivim okolnostima.
Očekuje se da tisuće ljudi prisustvuju misi na Trgu Svetog Petra na kojoj će bivši papa postati “blagosiljan” - u završnom koraku ka proglašenju sveca.
Ivan Pavao I., sin građevinskog radnika s planina Dolomiti, i posebno srdačna i pastoralna ličnost, izabran je za papu 26. kolovoza 1978. u 65 godini života.
On je preminuo samo 33 dana nakon toga, 28. rujna 1978. od srčanog udara, što ga je učinilo papom s najkraćim pontifikatom u suvremenoj crkvenoj povijesti.
Njegova smrt izazvala je intenzivne spekulacije oko uzroka, od samoubojstva – na koje je izgledao nespreman nakon što je prihvatio položaj pape - do ubojstva, navodno od onih koji su se protivili njegovom planovima da reformira crkvu, i posebno utjecajnu Vatikansku banku.
Mnogi su otada odbacivali takve tvrdnje, i biograf Christophe Henning izjavio je za AFP da se takve glasine mogu objasniti iznenadnom prirodom njegove smrti i “katastrofalnom komunikacijom” Vatikana s javnošću u to vrijeme.
Nikakva autopsija nije obavljena da se utvrdi uzrok smrti, i Vatikan je objavljivao nekonzistentne i lažne informacije o tome šta se desilo, piše AFP.
Očekuje se da tisuće ljudi prisustvuju misi na Trgu Svetog Petra na kojoj će bivši papa postati “blagosiljan” - u završnom koraku ka proglašenju sveca.
Ivan Pavao I., sin građevinskog radnika s planina Dolomiti, i posebno srdačna i pastoralna ličnost, izabran je za papu 26. kolovoza 1978. u 65 godini života.
On je preminuo samo 33 dana nakon toga, 28. rujna 1978. od srčanog udara, što ga je učinilo papom s najkraćim pontifikatom u suvremenoj crkvenoj povijesti.
Njegova smrt izazvala je intenzivne spekulacije oko uzroka, od samoubojstva – na koje je izgledao nespreman nakon što je prihvatio položaj pape - do ubojstva, navodno od onih koji su se protivili njegovom planovima da reformira crkvu, i posebno utjecajnu Vatikansku banku.
Mnogi su otada odbacivali takve tvrdnje, i biograf Christophe Henning izjavio je za AFP da se takve glasine mogu objasniti iznenadnom prirodom njegove smrti i “katastrofalnom komunikacijom” Vatikana s javnošću u to vrijeme.
Nikakva autopsija nije obavljena da se utvrdi uzrok smrti, i Vatikan je objavljivao nekonzistentne i lažne informacije o tome šta se desilo, piše AFP.
