Više od 126.000 djece na području Bosne i Hercegovine koristi usluge socijalne zaštite, podaci su Agencije za statistiku BiH iz 2019. godine, a neki predstavnici iz oblasti socijalne zaštite smatraju da bi pandemija mogla utjecati na porast broja siromašnih mališana.
Tu bojazan oni temelje na činjenici da su neki članovi porodica tokom pandemije ostajali bez posla ili su im smanjene plate, a oni koji nisu bili zaposleni i dalje su na biroima.
Inače, pomenuti zvanični podaci znače da se skoro svako peto dijete nalazi na evidenciji centara za socijalni rad u Bosni i Hercegovini, jer je prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živjelo 743.012 maloljetnika.
"Od ukupnog broja maloljetnika koji su na evidenciji centara za socijalni rad, 67.023 su muške, a 59.301 ženske osobe. Najviše ih je u kategoriji ugroženih porodičnom situacijom - 52.450, te osoba u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba, njih 44.662", posljednji su podaci Agencije.
U podacima stoji da su veliki broj korisnika djeca roditelja koji nemaju dovoljno prihoda, i to njih 37.162.
Od broja 126.324, skoro 40.000 korisnika su djeca od sedme do 14. godine, više od 33.000 su djeca 15-16 godina, manje od sedam godina ima više od 26.000, dok 17-18 godina ima skoro 27.000 korisnika.
Mirnes Telalović, predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH, rekao je za "Nezavisne" da su to zabrinjavajući podaci, ali ono što još više zabrinjava je da to govori u kakvom se stanju nalaze obitelji u BiH.
"Većina građana BiH su korisnici dodatka na djecu, a da biste imali mogućnost da primate taj dodatak morate ispuniti određene uvjete o nepovoljnom socioekonomskom stanju u obitelji", objašnjava Telalović.
Prema njegovim riječima, siguran je da će se broj djece korisnika socijalne zaštite zbog pandemije virusa korona još više povećavati.
"Mi moramo iznaći određene mjere kako bi se to spriječilo i naći način da se taj broj smanji ili barem stabilizira. Moramo stvoriti uvjete gospodarstvu i svim drugim faktorima kako bi ljudi imali bolje plaće, te da ne budu u stanju socijalne potrebe. Potrebno je raditi i na edukaciji djece i obitelji, odnosno osvještavanju samog društva kako bismo smanjili ovaj broj", naveo je Telalović.
Srđan Baralić, predsjednik Saveza udruženja stručnih radnika socijalne djelatnosti iz RS, kazao je da je socijalna zaštita na različite načine organizirana u FBiH i RS pa je ove podatke teže posmatrati jedinstveno.
"Kad govorimo o djeci u RS, veći dio prava koji se odnosi na djecu se ostvaruje putem Javnog fonda za dječju zaštitu RS. Mi kroz dječju zaštitu imamo prava koja se ostvaruju kroz pronatalitetnu politiku i podršku obiteljima", naveo je Baralić.
Istaknuo je da je posebna zainteresiranost za reintegraciju djece koja se nalaze u zavodskim uslovima i nastojanja da se izvrši povrat djece u biološke obitelji ili alternativno zbrinjavanje putem hraniteljstva.
"Možemo reći da pandemija možda neće direktno dovesti do povećanja broja djece korisnika, ali indirektno može imati utjecaj", kazao je Baralić za "Nezavisne".
Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banja Luka, istaknula je da kada se govori o pravima koja djeca ostvaruju, ne radi se samo o siromašnim, već i o višečlanim obiteljima, djeci koja su bolesna, imaju određeni invaliditet i ostalo.
"Što se tiče generalnog stanja u Republici Srpskoj, svaki dan smo sve siromašniji. Stanje je alarmantno, pogotovo kod obitelji koje imaju djecu", rekla je Joldžićeva.
Tu bojazan oni temelje na činjenici da su neki članovi porodica tokom pandemije ostajali bez posla ili su im smanjene plate, a oni koji nisu bili zaposleni i dalje su na biroima.
Inače, pomenuti zvanični podaci znače da se skoro svako peto dijete nalazi na evidenciji centara za socijalni rad u Bosni i Hercegovini, jer je prema zadnjem popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH živjelo 743.012 maloljetnika.
"Od ukupnog broja maloljetnika koji su na evidenciji centara za socijalni rad, 67.023 su muške, a 59.301 ženske osobe. Najviše ih je u kategoriji ugroženih porodičnom situacijom - 52.450, te osoba u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba, njih 44.662", posljednji su podaci Agencije.
U podacima stoji da su veliki broj korisnika djeca roditelja koji nemaju dovoljno prihoda, i to njih 37.162.
Od broja 126.324, skoro 40.000 korisnika su djeca od sedme do 14. godine, više od 33.000 su djeca 15-16 godina, manje od sedam godina ima više od 26.000, dok 17-18 godina ima skoro 27.000 korisnika.
Mirnes Telalović, predsjednik Saveza socijalnih radnika FBiH, rekao je za "Nezavisne" da su to zabrinjavajući podaci, ali ono što još više zabrinjava je da to govori u kakvom se stanju nalaze obitelji u BiH.
"Većina građana BiH su korisnici dodatka na djecu, a da biste imali mogućnost da primate taj dodatak morate ispuniti određene uvjete o nepovoljnom socioekonomskom stanju u obitelji", objašnjava Telalović.
Prema njegovim riječima, siguran je da će se broj djece korisnika socijalne zaštite zbog pandemije virusa korona još više povećavati.
"Mi moramo iznaći određene mjere kako bi se to spriječilo i naći način da se taj broj smanji ili barem stabilizira. Moramo stvoriti uvjete gospodarstvu i svim drugim faktorima kako bi ljudi imali bolje plaće, te da ne budu u stanju socijalne potrebe. Potrebno je raditi i na edukaciji djece i obitelji, odnosno osvještavanju samog društva kako bismo smanjili ovaj broj", naveo je Telalović.
Srđan Baralić, predsjednik Saveza udruženja stručnih radnika socijalne djelatnosti iz RS, kazao je da je socijalna zaštita na različite načine organizirana u FBiH i RS pa je ove podatke teže posmatrati jedinstveno.
"Kad govorimo o djeci u RS, veći dio prava koji se odnosi na djecu se ostvaruje putem Javnog fonda za dječju zaštitu RS. Mi kroz dječju zaštitu imamo prava koja se ostvaruju kroz pronatalitetnu politiku i podršku obiteljima", naveo je Baralić.
Istaknuo je da je posebna zainteresiranost za reintegraciju djece koja se nalaze u zavodskim uslovima i nastojanja da se izvrši povrat djece u biološke obitelji ili alternativno zbrinjavanje putem hraniteljstva.
"Možemo reći da pandemija možda neće direktno dovesti do povećanja broja djece korisnika, ali indirektno može imati utjecaj", kazao je Baralić za "Nezavisne".
Irena Joldžić, direktorica Centra za socijalni rad Banja Luka, istaknula je da kada se govori o pravima koja djeca ostvaruju, ne radi se samo o siromašnim, već i o višečlanim obiteljima, djeci koja su bolesna, imaju određeni invaliditet i ostalo.
"Što se tiče generalnog stanja u Republici Srpskoj, svaki dan smo sve siromašniji. Stanje je alarmantno, pogotovo kod obitelji koje imaju djecu", rekla je Joldžićeva.
