Premijer Pakistana Imran Khan je upozorio svijet da bi pogoršana situacija u Jammu i Kašmiru mogla dovesti dvije nuklearne sile na rub rata, javlja Anadolija.
"Konvencionalni rat između nuklearnih sila imat će posljedice izvan državnih granica. Ovo je upozorenje, a ne prijetnja", rekao je Khan u obraćanju na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Posebno je oštro kritizirao "okrutnu politiku" indijskog premijera Narendra Modija u Kašmiru, istaknuvši da će se "Pakistan boriti do samog kraja, ako ostane bez drugog izbora".
"Kada se zemlja koja posjeduje nuklearno oružje bori do kraja, to onda zasigurno izaziva posljedice daleko izvan državnih granica. To bi ostavilo posljedice za cijeli svijet", dodao je.
Apelirao je na indijske vlasti da se suzdrže te upozorio na "krvoproliće" ako se ne poduzmu potrebni koraci u Kašmiru.
Upozorio je da "ultranacionalistička agenda" indijske vlade prijeti miru u regiji, napominjući da je smrt Mahatme Gandhija izazvala, kako je kazao, ista "ideologija mržnje".
Kriza u Kašmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kašmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez, ipak, odlučio je da Kašmir pripoji Indiji.
Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kašmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.
Indija kontrolira oko 45 posto Kašmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto. Indijski dio je nazvan Jammu i Kašmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.
Pakistan je dijelu Kašmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dviju autonomnih teritorija nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nizom rezolucija predviđa da se status Kašmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenarij zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.
"Konvencionalni rat između nuklearnih sila imat će posljedice izvan državnih granica. Ovo je upozorenje, a ne prijetnja", rekao je Khan u obraćanju na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Posebno je oštro kritizirao "okrutnu politiku" indijskog premijera Narendra Modija u Kašmiru, istaknuvši da će se "Pakistan boriti do samog kraja, ako ostane bez drugog izbora".
"Kada se zemlja koja posjeduje nuklearno oružje bori do kraja, to onda zasigurno izaziva posljedice daleko izvan državnih granica. To bi ostavilo posljedice za cijeli svijet", dodao je.
Apelirao je na indijske vlasti da se suzdrže te upozorio na "krvoproliće" ako se ne poduzmu potrebni koraci u Kašmiru.
Upozorio je da "ultranacionalistička agenda" indijske vlade prijeti miru u regiji, napominjući da je smrt Mahatme Gandhija izazvala, kako je kazao, ista "ideologija mržnje".
Kriza u Kašmiru datira još iz 1947. godine kada je Velika Britanija napustila to područje bez rješavanja statusa regije. Muslimani čine 90 posto populacije Kašmira koja je po povlačenju Britanaca tražila da se ta regija pripoji Pakistanu. Tadašnji knez, ipak, odlučio je da Kašmir pripoji Indiji.
Pakistan i Indija su tako 1947. godine ušli u prvi rat za Kašmir. Istim povodom dvije zemlje su ratovale ponovo 1965. i 1999. godine.
Indija kontrolira oko 45 posto Kašmira, Pakistan oko 35, a Kina 20 posto. Indijski dio je nazvan Jammu i Kašmir i danas je jedina dominantno muslimanska pokrajina u Indiji.
Pakistan je dijelu Kašmira koji je pod njegovom kontrolom dao status dviju autonomnih teritorija nazvane Azad Kashmir (Slobodni Kashmir) i Gilgit-Baltistan.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nizom rezolucija predviđa da se status Kašmira riješi voljom tamošnjeg naroda i da se ta regija demilitarizira. Takav scenarij zagovara i Pakistan, ali ne i Indija.
