Najučinkovitija zaštita od raznih vrsta računalnih prevara je obrazovanje potencijalnih žrtava, a to može biti svatko od nas na internetu, poručili su iz policije, koja u prva dva mjeseca ove godine bilježi povećan broj prevara u kojima su građani oštećeni za velike svote novca.
Iz koprivničko-križevačke policije danas su priopćili kako su u prva dva mjeseca zabilježili 35 kaznenih djela različitih modaliteta prevara - investicijske i prevare u online kupovini, romantične, direktorske, krivotvorene stranice banaka, krađe identiteta pozivom ili e-mailom.
Na ovu pojavu, navode, svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a tamo se nude i različite mogućnosti investicijskih ulaganja.
"Svakako smo sve više i češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo različitu robu i time se povećava rizik da ćete u skoroj budućnosti, ili već jeste, doći u dodir i s prevarantima koji na ovaj ili sličan način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist", ističu u policiji.
Najčešće oblici internetskih prevara
Kako bi se građani mogli zaštititi, predstavljaju im najčešće oblike internetskih prevara:
"- investicijskim i prevarama u online kupovini prevaranti žrtve navode da pomisle kako su na tragu pametnog ulaganja ili im daju izvrsnu lažnu online ponudu.
- romantičnim prevarama varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu koje se obično odvijaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
- krivotvorenjem mrežnih stranica banaka koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu stranicu, koja izgleda kao prava uz nekoliko manjih razlika. Kada se klikne ne njenu poveznicu, prevaranti koriste razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija žrtve.
- CEO/direktorskom prevarom varalice se kontaktiranoj osobi pretvaraju kao njeni šefovi ili nadređeni i prevarom je navode da uplati novčani iznos na lažni račun ili neovlašteno doznači novce s poslovnog računa.
- Krađa identiteta pozivom odvija se tako što prevaranti zovu žrtvu i pokušaju je navesti da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili im uplate novac."
"Najučinkovitija zaštita je obrazovanje"
Mrežnom krađom identiteta žrtvama se šalju lažne poruke e-pošte kojima ih se pokušava navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
"Najučinkovitija zaštita od ove vrste prevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima", zaključuju iz policije.
Index.hr
Iz koprivničko-križevačke policije danas su priopćili kako su u prva dva mjeseca zabilježili 35 kaznenih djela različitih modaliteta prevara - investicijske i prevare u online kupovini, romantične, direktorske, krivotvorene stranice banaka, krađe identiteta pozivom ili e-mailom.
Na ovu pojavu, navode, svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, a tamo se nude i različite mogućnosti investicijskih ulaganja.
"Svakako smo sve više i češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo različitu robu i time se povećava rizik da ćete u skoroj budućnosti, ili već jeste, doći u dodir i s prevarantima koji na ovaj ili sličan način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist", ističu u policiji.
Najčešće oblici internetskih prevara
Kako bi se građani mogli zaštititi, predstavljaju im najčešće oblike internetskih prevara:
"- investicijskim i prevarama u online kupovini prevaranti žrtve navode da pomisle kako su na tragu pametnog ulaganja ili im daju izvrsnu lažnu online ponudu.
- romantičnim prevarama varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu koje se obično odvijaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
- krivotvorenjem mrežnih stranica banaka koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu stranicu, koja izgleda kao prava uz nekoliko manjih razlika. Kada se klikne ne njenu poveznicu, prevaranti koriste razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija žrtve.
- CEO/direktorskom prevarom varalice se kontaktiranoj osobi pretvaraju kao njeni šefovi ili nadređeni i prevarom je navode da uplati novčani iznos na lažni račun ili neovlašteno doznači novce s poslovnog računa.
- Krađa identiteta pozivom odvija se tako što prevaranti zovu žrtvu i pokušaju je navesti da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili im uplate novac."
"Najučinkovitija zaštita je obrazovanje"
Mrežnom krađom identiteta žrtvama se šalju lažne poruke e-pošte kojima ih se pokušava navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
"Najučinkovitija zaštita od ove vrste prevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima", zaključuju iz policije.
Index.hr
