Američko društvo za medicinu ovisnosti definira ovisnost kao ponašanje koje postaje kompulzivno ili se nastavlja unatoč negativnim posljedicama. 2017. godine je 43 posto Amerikanaca izjavilo da neprestano provjerava društvene mreže, a 20% ih je reklo da su društveni mediji izvor stresa, piše Insider, a prenosi Index.
Osim toga, interakcija s društvenim medijima može potaknuti dopaminski odgovor u mozgu sličan onom izazvanom upotrebom droga ili alkohola. Evo kako se boriti protiv toga.
U 2018., ljudi s pristupom internetu u cijelom svijetu proveli su u prosjeku 144 minute dnevno na društvenim mrežama. Istraživanja pokazuju da je ograničavanje korištenja društvenih medija na 30 minuta dnevno optimalno za mentalno zdravlje.
Apstinencija se često preporučuje za liječenje ovisnosti o drogama ili alkoholu, ali kad je u pitanju ovisnost o društvenim mrežama, idealan psihološki ishod nudi kontrolirana upotreba interneta.
Lin Sternlicht, licencirani savjetnik za mentalno zdravlje u Family Addiction Specialistu, preporučuje da osobe koje su zabrinute zbog ovisnosti o društvenim mrežama poduzmu sljedeće korake:
Čišćenje od društvenih mreža: Izazovite sebe da izdržite određeno vrijeme bez provjere društvenih mreža, bilo da se radi o nekoliko sati ili cijelom tjednu. Jedna studija iz 2019. pokazala je da su neki učenici koji su pet dana bili bez društvenih mreža doživjeli "osjećaj spokoja", iako su se drugi bojali propuštanja.
Izbrišite aplikacije ili onemogućite obavijesti s društvenih medija: Ako ne vidite ikonu društvenih medija ili upozorenje svaki put kada uzmete telefon, manja je vjerojatnost da ćete tako provoditi vrijeme.
Postavite granice i držite ih se: Većina telefona i tableta omogućuje vam da vidite vrijeme koje ste proveli na određenim aplikacijama. Postavite ograničenje vremena provedenog na društvenim mrežama i držite ga se.
Posvetite vrijeme hobijima ili aktivnostima: "Ideja je ispuniti svoje slobodno vrijeme stvarima u kojima uživate, a koje su dobre za vas", kaže Sternlicht.
Digitalna detoksikacija ili potpuna apstinencija od društvenih medija kroz određeno vremensko razdoblje može biti učinkovita za neke ljude, ali ne i za sve, kaže dr. Neha Chaudhary, psihijatrica za djecu i adolescente u Općoj bolnici Massachusetts i Harvard Medical Schoolu.
Osim toga, interakcija s društvenim medijima može potaknuti dopaminski odgovor u mozgu sličan onom izazvanom upotrebom droga ili alkohola. Evo kako se boriti protiv toga.
U 2018., ljudi s pristupom internetu u cijelom svijetu proveli su u prosjeku 144 minute dnevno na društvenim mrežama. Istraživanja pokazuju da je ograničavanje korištenja društvenih medija na 30 minuta dnevno optimalno za mentalno zdravlje.
Apstinencija se često preporučuje za liječenje ovisnosti o drogama ili alkoholu, ali kad je u pitanju ovisnost o društvenim mrežama, idealan psihološki ishod nudi kontrolirana upotreba interneta.
Lin Sternlicht, licencirani savjetnik za mentalno zdravlje u Family Addiction Specialistu, preporučuje da osobe koje su zabrinute zbog ovisnosti o društvenim mrežama poduzmu sljedeće korake:
Čišćenje od društvenih mreža: Izazovite sebe da izdržite određeno vrijeme bez provjere društvenih mreža, bilo da se radi o nekoliko sati ili cijelom tjednu. Jedna studija iz 2019. pokazala je da su neki učenici koji su pet dana bili bez društvenih mreža doživjeli "osjećaj spokoja", iako su se drugi bojali propuštanja.
Izbrišite aplikacije ili onemogućite obavijesti s društvenih medija: Ako ne vidite ikonu društvenih medija ili upozorenje svaki put kada uzmete telefon, manja je vjerojatnost da ćete tako provoditi vrijeme.
Postavite granice i držite ih se: Većina telefona i tableta omogućuje vam da vidite vrijeme koje ste proveli na određenim aplikacijama. Postavite ograničenje vremena provedenog na društvenim mrežama i držite ga se.
Posvetite vrijeme hobijima ili aktivnostima: "Ideja je ispuniti svoje slobodno vrijeme stvarima u kojima uživate, a koje su dobre za vas", kaže Sternlicht.
Digitalna detoksikacija ili potpuna apstinencija od društvenih medija kroz određeno vremensko razdoblje može biti učinkovita za neke ljude, ali ne i za sve, kaže dr. Neha Chaudhary, psihijatrica za djecu i adolescente u Općoj bolnici Massachusetts i Harvard Medical Schoolu.
