Europski astronomi otkrili su najveću dosad promatranu galaksiju.
Galaksija Alcyoneus, nazvana po grčkom divu kojeg je ubio heroj Heraklo, široka je oko 16,3 milijuna svjetlosnih godina, što je čini četiri puta većom od prethodnog rekordera, IC 1101, koji ima promjer od 3,9 milijuna svjetlosnih godina.
Koristeći paneuropski LOFAR teleskop, astronomi su uhvatili radio svjetlost koju emitira crna rupa u središtu Alcyoneusa. Masivna količina radio energije daje toj galaksiji njen astronomski opis – radio galaksija.
Radio galaksija ima crnu rupu u svom središtu koja izbacuje materijal u svemir brzinom na rubu brzine svjetlosti. Brzina stvara toliko topline da se zvjezdana prašina otapa u plazmu i stvara vidljiv sjaj, odnosno radio svjetlost, prenosi Zimo.
Otkriće Alcyoneusa pokrenulo je i nova pitanja o tome kako se galaksije šire. Prema timu astronoma koji ju je otkrio, Alcyoneus je, izvan svoje goleme veličine, relativno obična galaksija.
Izvan geometrije, Alcyoneus i njegov domaćin sumnjivo su obični: ukupna niskofrekventna gustoća osvjetljenja, zvjezdana masa i masa supermasivne crne rupe sve su niže od onih srednjih divovskih radio galaksija, iako su slične onima srednjih divovskih radio galaksija, ističu europski astronomi u studiji koja se nalazi na repozitoriju arXiv i koja čeka znanstvene recenzije.
Otkriće masivne galaksije s “običnim” karakteristikama ostavilo je astronome da nagađaju i nastave svoja istraživanja. Jedna teorija kaže da je Alcyoneus okružen okolišem niske gustoće, a druga da postoji unutar niti kozmičke mreže, prenosi Zimo.
Dok će se pitanja vezana uz galaksiju Alcyoneus nastaviti istraživati, otkriće je astronomima dalo nove uvide u svemir.
Istraživači napominju da “vrlo masivne galaksije ili središnje crne rupe nisu potrebne za uzgoj velikih divova, a ako je promatrano stanje reprezentativno za izvor tijekom njegova životnog vijeka, nije potrbna ni velika radio snaga”.
Galaksija Alcyoneus, nazvana po grčkom divu kojeg je ubio heroj Heraklo, široka je oko 16,3 milijuna svjetlosnih godina, što je čini četiri puta većom od prethodnog rekordera, IC 1101, koji ima promjer od 3,9 milijuna svjetlosnih godina.
Koristeći paneuropski LOFAR teleskop, astronomi su uhvatili radio svjetlost koju emitira crna rupa u središtu Alcyoneusa. Masivna količina radio energije daje toj galaksiji njen astronomski opis – radio galaksija.
Radio galaksija ima crnu rupu u svom središtu koja izbacuje materijal u svemir brzinom na rubu brzine svjetlosti. Brzina stvara toliko topline da se zvjezdana prašina otapa u plazmu i stvara vidljiv sjaj, odnosno radio svjetlost, prenosi Zimo.
Otkriće Alcyoneusa pokrenulo je i nova pitanja o tome kako se galaksije šire. Prema timu astronoma koji ju je otkrio, Alcyoneus je, izvan svoje goleme veličine, relativno obična galaksija.
Astronomers have discovered the largest radio galaxy ever. Named Alcyoneus, the galaxy is over 160 times the diameter of the Milky Way. via @Newsweekhttps://t.co/BDqGGPvseV
— NOVA | PBS (@novapbs) February 17, 2022
Izvan geometrije, Alcyoneus i njegov domaćin sumnjivo su obični: ukupna niskofrekventna gustoća osvjetljenja, zvjezdana masa i masa supermasivne crne rupe sve su niže od onih srednjih divovskih radio galaksija, iako su slične onima srednjih divovskih radio galaksija, ističu europski astronomi u studiji koja se nalazi na repozitoriju arXiv i koja čeka znanstvene recenzije.
Otkriće masivne galaksije s “običnim” karakteristikama ostavilo je astronome da nagađaju i nastave svoja istraživanja. Jedna teorija kaže da je Alcyoneus okružen okolišem niske gustoće, a druga da postoji unutar niti kozmičke mreže, prenosi Zimo.
Dok će se pitanja vezana uz galaksiju Alcyoneus nastaviti istraživati, otkriće je astronomima dalo nove uvide u svemir.
Istraživači napominju da “vrlo masivne galaksije ili središnje crne rupe nisu potrebne za uzgoj velikih divova, a ako je promatrano stanje reprezentativno za izvor tijekom njegova životnog vijeka, nije potrbna ni velika radio snaga”.
