Mađarski kontroverzni, nacionalistički i žestoko anti-imigrantski premijer Viktor Orban na putu je da osvoji treći uzastopni mandat i čertvrti ukupno na nedjeljnim izborima.
Ankete javnosti do sada pokazuju vodstvo koalicije Orbanove stranke Fidesz i Narodne stranke kršćanskih demokrata (KDNP), ostavljajući mogućnost Orbanu da osvoji dvotrećinsku većinu i dobije ovlasti da mijenja ustav, kao što je činio i nakon izbora u 2010.
Mađarske opozicijske stranke i Orbanovi kritičari tvrde da je premijer u 2013. godini koristio te ovlasti kako bi prilagodio izborni sustav za pobjedu Fidesza. Stranka je pobijedila na izborima godinu dana kasnije.
Time je, u kombinaciji s anketama javnog mnijenja u medijima pod državnom kontrolom i u privatnim medijima bliskim vladi, Orban stvorio, kako izgleda, neprobojnu platformu za produženje svojih osam godina na vlasti, pored mandata koji je odslužio u periodu 1998.-2002. godine.
Izborni sistem prilagođen je vladajućoj stranci Fidesz, što znači da opozicija – koja je podijeljena i na ljevici i na pozicijama desnije od Fidesza – nema šansi da pobjedi u drugom krugu.
Orban se može pohvaliti solidnim ekonomskim pokazateljima – Mađarska osmu uzastopnu godinu bilježi ekonomski rast, koji u 2018. iznosi 0,4 posto.
Orbanov stav prema imigrantima, posebno muslimanskim imigrantima, funkcionira, međutim, kao glavni stub njegove popularnosti.
Kada su se brojne izbjeglice i migranti kretali prema zapadnoj i sjevernoj Evropi kroz Balkan i Mađarsku u ljeto 2015., Orban je bio prvi koji je naredio gradnju granične prepreke od bodljikave žice kako bi suzbio priliv izbjeglica u septembru iste godine. On je tada također glasno kritikovao politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.
Orbanove akcije i retorika naišli su na žestoke kritike nekolicine europskih čelnika. Usprkos tome i prijetnjama iz Bruxellesa zbog nepristajanja na shemu redistribucije migranata, njegovi stavovi imaju podršku javnosti u Mađarskoj. Više od osam miliona Mađara s pravom glasa u nedjelju će izaći na biračka mjesta koja će biti otvorena od šest sati ujutru do 19 sati popodne, prenosi dpa.
( politika24 / Fena )
Ankete javnosti do sada pokazuju vodstvo koalicije Orbanove stranke Fidesz i Narodne stranke kršćanskih demokrata (KDNP), ostavljajući mogućnost Orbanu da osvoji dvotrećinsku većinu i dobije ovlasti da mijenja ustav, kao što je činio i nakon izbora u 2010.
Mađarske opozicijske stranke i Orbanovi kritičari tvrde da je premijer u 2013. godini koristio te ovlasti kako bi prilagodio izborni sustav za pobjedu Fidesza. Stranka je pobijedila na izborima godinu dana kasnije.
Time je, u kombinaciji s anketama javnog mnijenja u medijima pod državnom kontrolom i u privatnim medijima bliskim vladi, Orban stvorio, kako izgleda, neprobojnu platformu za produženje svojih osam godina na vlasti, pored mandata koji je odslužio u periodu 1998.-2002. godine.
Izborni sistem prilagođen je vladajućoj stranci Fidesz, što znači da opozicija – koja je podijeljena i na ljevici i na pozicijama desnije od Fidesza – nema šansi da pobjedi u drugom krugu.
Orban se može pohvaliti solidnim ekonomskim pokazateljima – Mađarska osmu uzastopnu godinu bilježi ekonomski rast, koji u 2018. iznosi 0,4 posto.
Orbanov stav prema imigrantima, posebno muslimanskim imigrantima, funkcionira, međutim, kao glavni stub njegove popularnosti.
Kada su se brojne izbjeglice i migranti kretali prema zapadnoj i sjevernoj Evropi kroz Balkan i Mađarsku u ljeto 2015., Orban je bio prvi koji je naredio gradnju granične prepreke od bodljikave žice kako bi suzbio priliv izbjeglica u septembru iste godine. On je tada također glasno kritikovao politiku prema izbjeglicama njemačke kancelarke Angele Merkel.
Orbanove akcije i retorika naišli su na žestoke kritike nekolicine europskih čelnika. Usprkos tome i prijetnjama iz Bruxellesa zbog nepristajanja na shemu redistribucije migranata, njegovi stavovi imaju podršku javnosti u Mađarskoj. Više od osam miliona Mađara s pravom glasa u nedjelju će izaći na biračka mjesta koja će biti otvorena od šest sati ujutru do 19 sati popodne, prenosi dpa.
( politika24 / Fena )
