Mađarska neće podržati Ukrajinu ni na kojem međunarodnom polju dok se ne riješi pitanje prava etničkih Mađara u toj zemlji, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban obraćajući se parlamentu.
Mađarska se spori s Ukrajinom oko onoga što naziva ograničavanjem prava oko 150 tisuća etničkih Mađara da se koriste svojim jezikom, posebno u obrazovanju. Kijev je 2017. uveo zakon koji ograničava upotrebu manjinskih jezika u školama.
"Žele transformirati mađarske škole u ukrajinske"
"Žele transformirati mađarske škole u ukrajinske, a ako to ne uspije, žele ih zatvoriti", rekao je Orban u svom govoru, dodavši da će se njegova vlada boriti za prava etničkih Mađara na zapadu Ukrajine.
"Ne podržavamo Ukrajinu ni u jednom pitanju na međunarodnoj sceni dok ne vrate zakone koji garantiraju prava Mađara", dodao je.
Orbanove riječi dolaze nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije ovaj mjesec iznijela viziju proširene Europske unije koja će uključivati i Ukrajinu. Zemlje EU bi u prosincu trebale odlučiti hoće li dopustiti Ukrajini početak pristupnih pregovora, za što će biti potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica.
Otvaranje pristupnih pregovora smatralo bi se pobjedom Kijeva protiv Moskve jer Ukrajina ne želi samo vojno poraziti Rusiju nego i odbaciti njezin geopolitički utjecaj te se okrenuti Zapadu, piše agencija Reuters.
Orban blizak Rusiji
Mađarska je članica NATO saveza te je kritizirala rusku invaziju Ukrajine, no Orban, na vlasti od 2010. godine, održava bliske odnose s Rusijom i nije htio izravno kritizirati njezinog predsjednika Vladimira Putina. Budimpešta je odbila slati oružje Ukrajini.
Orban je u istom obraćanju također rekao kako se Budimpešta ne žuri ratificirati švedsko članstvo u NATO savezu, sugerirajući time novu odgodu u procesu koji stoji u tom parlamentu od prošle godine.
Švedsko članstvo u Sjevernoatlantskom savezu još čeka odobrenje Mađarske i Turske. Budimpešta tvrdi kako ne postoji prijetnja za švedsku sigurnost, a s ratifikacijom ne žuri zbog optužbi švedskih političara na njen račun da guši demokratska prava.
Mađarska se spori s Ukrajinom oko onoga što naziva ograničavanjem prava oko 150 tisuća etničkih Mađara da se koriste svojim jezikom, posebno u obrazovanju. Kijev je 2017. uveo zakon koji ograničava upotrebu manjinskih jezika u školama.
"Žele transformirati mađarske škole u ukrajinske"
"Žele transformirati mađarske škole u ukrajinske, a ako to ne uspije, žele ih zatvoriti", rekao je Orban u svom govoru, dodavši da će se njegova vlada boriti za prava etničkih Mađara na zapadu Ukrajine.
"Ne podržavamo Ukrajinu ni u jednom pitanju na međunarodnoj sceni dok ne vrate zakone koji garantiraju prava Mađara", dodao je.
Orbanove riječi dolaze nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ranije ovaj mjesec iznijela viziju proširene Europske unije koja će uključivati i Ukrajinu. Zemlje EU bi u prosincu trebale odlučiti hoće li dopustiti Ukrajini početak pristupnih pregovora, za što će biti potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica.
Otvaranje pristupnih pregovora smatralo bi se pobjedom Kijeva protiv Moskve jer Ukrajina ne želi samo vojno poraziti Rusiju nego i odbaciti njezin geopolitički utjecaj te se okrenuti Zapadu, piše agencija Reuters.
Orban blizak Rusiji
Mađarska je članica NATO saveza te je kritizirala rusku invaziju Ukrajine, no Orban, na vlasti od 2010. godine, održava bliske odnose s Rusijom i nije htio izravno kritizirati njezinog predsjednika Vladimira Putina. Budimpešta je odbila slati oružje Ukrajini.
Orban je u istom obraćanju također rekao kako se Budimpešta ne žuri ratificirati švedsko članstvo u NATO savezu, sugerirajući time novu odgodu u procesu koji stoji u tom parlamentu od prošle godine.
Švedsko članstvo u Sjevernoatlantskom savezu još čeka odobrenje Mađarske i Turske. Budimpešta tvrdi kako ne postoji prijetnja za švedsku sigurnost, a s ratifikacijom ne žuri zbog optužbi švedskih političara na njen račun da guši demokratska prava.
