Opasnost od korištenja nuklearnog oružja danas je najviša od Drugog svjetskog rata i tom "hitnom" pitanju svijet mora ozbiljnije pristupiti, ocijenila je u utorak UN-ova stručnjakinja za sigurnost.
Renata Dwan, direktorica UN-ova instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR) rekla je da sve države s nuklearnim oružjem imaju programe nuklearne modernizacije. Situacija s kontrolom oružja mijenja se, djelomice i zbog strateškog natjecanja između Kine i Sjedinjenih Država, rekla je, javlja Hina.
Tradicionalni dogovori o kontroli naoružanja urušavaju se jer se javljaju novi tipovi ratova, raste broj oružanih skupina i privatnih snaga te zbog novih tehnologija koje brišu granicu između napada i obrane, rekla je.
Kako su razgovori o razoružanju u zastoju već dva desetljeća, 122 države potpisale su sporazum o zabrani nuklearnog oružja, djelomice iz frustracije, a djelomice zbog prepoznavanja opasnosti, ističe Dwan.
Vrijeme je da istinski priznamo, a "mediji su to pitanje propustili staviti u žižu - da je opasnost od nuklearnog rata sada osobito visoka, a opasnosti od korištenja nuklearnog oružja, zbog nekih od čimbenika koje sam navela, najveće su dosad od Drugog svjetskog rata", istaknula je.
Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (Treaty for the Prohibition of Nuclear Weapons) podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017.
Sporazum je do sada ratificiralo 23 od ukupno 50 država potrebnih da bi stupio na snagu. No sporazumu se oštro protive Sjedinjene Države, Rusija i druge koje posjeduju nuklearno oružje, javlja Hina.
Kuba je također ratificirala sporazuma 2018., 56 godina od raketne krize u kojoj je je svijet bio najbliže nuklearnom ratu. Svijet je tih 13 dana tijekom hladnog rata strepio od nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona.
Svijet ne bi smio zanemariti opasnost od nuklearnog oružja, smatra Dwan i ocijenjuje da je to hitno pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a ne bavi dovoljno.
Renata Dwan, direktorica UN-ova instituta za istraživanje razoružanja (UNIDIR) rekla je da sve države s nuklearnim oružjem imaju programe nuklearne modernizacije. Situacija s kontrolom oružja mijenja se, djelomice i zbog strateškog natjecanja između Kine i Sjedinjenih Država, rekla je, javlja Hina.
Tradicionalni dogovori o kontroli naoružanja urušavaju se jer se javljaju novi tipovi ratova, raste broj oružanih skupina i privatnih snaga te zbog novih tehnologija koje brišu granicu između napada i obrane, rekla je.
Kako su razgovori o razoružanju u zastoju već dva desetljeća, 122 države potpisale su sporazum o zabrani nuklearnog oružja, djelomice iz frustracije, a djelomice zbog prepoznavanja opasnosti, ističe Dwan.
Vrijeme je da istinski priznamo, a "mediji su to pitanje propustili staviti u žižu - da je opasnost od nuklearnog rata sada osobito visoka, a opasnosti od korištenja nuklearnog oružja, zbog nekih od čimbenika koje sam navela, najveće su dosad od Drugog svjetskog rata", istaknula je.
Sporazum o zabrani nuklearnog oružja (Treaty for the Prohibition of Nuclear Weapons) podržala je Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), dobitnica Nobelove nagrade za mir 2017.
Sporazum je do sada ratificiralo 23 od ukupno 50 država potrebnih da bi stupio na snagu. No sporazumu se oštro protive Sjedinjene Države, Rusija i druge koje posjeduju nuklearno oružje, javlja Hina.
Kuba je također ratificirala sporazuma 2018., 56 godina od raketne krize u kojoj je je svijet bio najbliže nuklearnom ratu. Svijet je tih 13 dana tijekom hladnog rata strepio od nuklearnog sukoba između Moskve i Washingtona.
Svijet ne bi smio zanemariti opasnost od nuklearnog oružja, smatra Dwan i ocijenjuje da je to hitno pitanje kojim se Vijeće sigurnosti UN-a ne bavi dovoljno.
