Ministarstvo branitelja RH u javnu je raspravu uputilo prijedlog izmjena Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, kojim će se dodatno olakšati stjecanje statusa hrvatskog branitelja i Hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI). Podsjetimo, novim zakonom o braniteljima iz 2017. godine svim braniteljima koji nisu uspjeli regulirati svoj status u ranijem zakonskom roku do 2009. godine, omogućeno je da pokrenu novi postupak za njegovo priznavanje, piše Večernji list.
Ubrzavanje postupka
Na temelju medicinske dokumentacije branitelji kojima je naknadno priznat status od tada mogu ostvariti i pravo na invalidninu ili invalidsku mirovinu zbog zakasnjelog PTSP-a ili nekog drugog oboljenja, no Ministarstvo sada konstatira kako su tada donesena zakonska rješenja u praksi pokazala neke nedostatke, koji će se planiranim izmjenama otkloniti. Prije svega, konstatira se kako je postupke priznavanja statusa HRVI kočila stručna procjena u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, zbog koje su ti postupci trajali gotovo dvije godine, čime su probijani zakonski rokovi.
Ministarstvo zbog toga predlaže da se stručna procjena potpuno ukine, odnosno da se izbaci iz postupka priznavanja statusa HRVI. Kako bi se postupak stjecanja tog statusa dodatno ubrzao, vještačenje koje po važećem zakonu obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prebacit će se u Ministarstvo branitelja, a provodit će ga posebna povjerenstva koja će, po predloženom, imenovati ministar.
U praksi je uočeno i da su branitelji koji su po novom zakonu zatražili priznavanje statusa, a prije toga su otišli u mirovinu, ostali bez dijela mirovinskih prava koja uživaju oni koji su se umirovili nakon stjecanja statusa. Zakonom će se sada i njima dati ista prava, što znači da će moći zatražiti nove izračune mirovina, a to pak znači da se može očekivati povećanje broja onih koji su u mirovinu otišli po općim propisima, ali im je ona utvrđena na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je za njih bio povoljniji.
Takvu je mirovinu u prosincu za studeni prošle godine, po podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, primilo 46.000 osoba, a sada će im se moći pridružiti svi koji će status hrvatskog branitelja tek steći po novom zakonu, ako procijene da je za njih ta opcija povoljnija. Ministarstvo je u praksi uočilo i da dio socijalno ugroženih branitelja ne može ostvariti naknadu za nezaposlene branitelje niti jednokratnu pomoć pa se postupak i u tom dijelu olakšava.
Uvjet za naknadu, primjerice, više neće biti prebivalište u Hrvatskoj.
Stambeno zbrinjavanje
Zapreka za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene branitelje više neće biti ni vlasništvo nad tvrtkom ili obrtom, kao ni mirovina veća od 1097,58 kuna, s obzirom na to da je zakonom već propisano da prihod po članu kućanstva ne smije biti veći od 30 posto proračunske osnovice, kao ni vlasništvo nad motornim plovilima.
Uz to, resornom ministru daje se mogućnost da za svaku proračunsku godinu donese odluku o ostvarivanju prava na naknadu za nezaposlene pod povoljnijim uvjetima od zakonskih. Ministarstvo u prijedlogu navodi i kako je potrebno dodatno ubrzati stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja, kupnjom stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana gradnja te jednostavnijim postupkom prijenosa stanova za zbrinjavanje branitelja između državnih tijela, za što više neće biti nužna odluka Vlade, piše Večernji list.
Ubrzavanje postupka
Na temelju medicinske dokumentacije branitelji kojima je naknadno priznat status od tada mogu ostvariti i pravo na invalidninu ili invalidsku mirovinu zbog zakasnjelog PTSP-a ili nekog drugog oboljenja, no Ministarstvo sada konstatira kako su tada donesena zakonska rješenja u praksi pokazala neke nedostatke, koji će se planiranim izmjenama otkloniti. Prije svega, konstatira se kako je postupke priznavanja statusa HRVI kočila stručna procjena u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, zbog koje su ti postupci trajali gotovo dvije godine, čime su probijani zakonski rokovi.
Ministarstvo zbog toga predlaže da se stručna procjena potpuno ukine, odnosno da se izbaci iz postupka priznavanja statusa HRVI. Kako bi se postupak stjecanja tog statusa dodatno ubrzao, vještačenje koje po važećem zakonu obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prebacit će se u Ministarstvo branitelja, a provodit će ga posebna povjerenstva koja će, po predloženom, imenovati ministar.
U praksi je uočeno i da su branitelji koji su po novom zakonu zatražili priznavanje statusa, a prije toga su otišli u mirovinu, ostali bez dijela mirovinskih prava koja uživaju oni koji su se umirovili nakon stjecanja statusa. Zakonom će se sada i njima dati ista prava, što znači da će moći zatražiti nove izračune mirovina, a to pak znači da se može očekivati povećanje broja onih koji su u mirovinu otišli po općim propisima, ali im je ona utvrđena na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja, koji je za njih bio povoljniji.
Takvu je mirovinu u prosincu za studeni prošle godine, po podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, primilo 46.000 osoba, a sada će im se moći pridružiti svi koji će status hrvatskog branitelja tek steći po novom zakonu, ako procijene da je za njih ta opcija povoljnija. Ministarstvo je u praksi uočilo i da dio socijalno ugroženih branitelja ne može ostvariti naknadu za nezaposlene branitelje niti jednokratnu pomoć pa se postupak i u tom dijelu olakšava.
Uvjet za naknadu, primjerice, više neće biti prebivalište u Hrvatskoj.
Stambeno zbrinjavanje
Zapreka za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene branitelje više neće biti ni vlasništvo nad tvrtkom ili obrtom, kao ni mirovina veća od 1097,58 kuna, s obzirom na to da je zakonom već propisano da prihod po članu kućanstva ne smije biti veći od 30 posto proračunske osnovice, kao ni vlasništvo nad motornim plovilima.
Uz to, resornom ministru daje se mogućnost da za svaku proračunsku godinu donese odluku o ostvarivanju prava na naknadu za nezaposlene pod povoljnijim uvjetima od zakonskih. Ministarstvo u prijedlogu navodi i kako je potrebno dodatno ubrzati stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja, kupnjom stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana gradnja te jednostavnijim postupkom prijenosa stanova za zbrinjavanje branitelja između državnih tijela, za što više neće biti nužna odluka Vlade, piše Večernji list.
