Unatoč protivljenju aktivista za ljudska prava, francuska su vlasti ne odustaju od kontroverznog prijedloga zakona o korištenju nadzornih kamera temeljenih na umjetnoj inteligenciji u sklopu Olimpijskih igara koje će se u ljeto 2024. održati u Parizu.
770 amandmana
Nacrt zakona, usmjeren na osiguravanje sigurnosti na Igrama, uključuje i članak koji dopušta korištenje sustava kamera pokretanih umjetnom inteligencijom za uočavanje sumnjivog ponašanja u stvarnom vremenu kako bi se otkrili "događaji koji bi mogli predstavljati ili otkriti rizik" od "terorističkih djela ili ozbiljnih povreda sigurnosti”, prenosi Bug.
Zakonu se protive brojni političari i aktivisti. Prošlog je tjedna oko 40 članova Europskog parlamenta reklo da plan "stvara presedan nadzora kakav dosad nije viđen u Europi". Uoči rasprave članovi parlamenta podnijeli su čak 770 amandmana na prijedlog zakona, od kojih su mnogi bili usmjereni na članak sedam, koji pokriva videozapise snimljene postojećim nadzornim sustavima ili nove koji se "obrađuju algoritmima".
Distopijska razina nadzora
Zakonu se protive i međunarodne organizacije za digitalna prava, uključujući francuske La Quadrature du Net (QDN), Amnesty International i Access Now. Oni ističu kako bi prijedlog zakona mogao biti u suprotnosti s europskim Zakonom o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno raspravlja u Bruxellesu i koji bi mogao ograničiti biometrijski nadzor.
"Olimpijske igre koriste se za donošenje zakona koji ne bi prošli u normalnim vremenima", upozoravaju aktivisti QDN-a. Ako se usvoji, zakon bi Olimpijske igre 2024. učinio "sigurnosnim laboratorijem" koji će tvrtkama dati priliku da testiraju svoje sustave i prikupljaju podatke za obuku svojih algoritama. Amnesty International nazvao je prijedlog "drakonskim" i upozorio da bi mogao dovesti do "distopijske razine nadzora u budućnosti".
Neophodno rješenje
Francuska vlada pak tvrdi da su kamere neophodne kako bi se osigurala sigurnost milijuna turista koji će u vrijeme Igara posjetiti Pariz. Neki predlagači zakona čak tvrde da je tehnologija mogla spriječiti teroristički napad u Nici 2016. i sigurnosne probleme na finalu nogometne Lige prvaka 2022. Dužnosnici ujedno tvrde da UI kamere neće obrađivati biometrijske podatke niti će biti implementirane u cijeloj Francuskoj nakon Igara.
"Eksperiment je vremenski vrlo precizno ograničen i algoritam neće zamijeniti ljudsku prosudbu, koja je i dalje odlučujuća", rekla je francuska ministrica sporta Amelie Oudea-Castera.
"Trajno izvanredno stanje"
No, upozoravaju kritičari, kamerama se ne bi pokrile samo Olimpijske igre. Razdoblje navedeno u prijedlogu zakona trajalo bi do kraja 2024. godine, što je znatno nakon završetka Igara, i omogućit će korištenje tehnologije na prvenstvima poput Svjetskog kupa u ragbiju.
"Način na koji je ovaj zakon osmišljen uvodi nas u trajno izvanredno stanje", tvrde oporbenjaci, dok Amnesty International ovaj zakon naziva opasnim političkim projektom koji bi "mogao dovesti do širokih kršenja ljudskih prava" jer će "svaka radnja u javnom prostoru biti uhvaćena u mrežu nadzorne infrastrukture, potkopavajući temeljne građanske slobode".
Nakon sedmosatne rasprave nacrt zakona ipak je ušao u proceduru, mada bi ga još mogao osporiti francuski ustavni sud.
770 amandmana
Nacrt zakona, usmjeren na osiguravanje sigurnosti na Igrama, uključuje i članak koji dopušta korištenje sustava kamera pokretanih umjetnom inteligencijom za uočavanje sumnjivog ponašanja u stvarnom vremenu kako bi se otkrili "događaji koji bi mogli predstavljati ili otkriti rizik" od "terorističkih djela ili ozbiljnih povreda sigurnosti”, prenosi Bug.
Zakonu se protive brojni političari i aktivisti. Prošlog je tjedna oko 40 članova Europskog parlamenta reklo da plan "stvara presedan nadzora kakav dosad nije viđen u Europi". Uoči rasprave članovi parlamenta podnijeli su čak 770 amandmana na prijedlog zakona, od kojih su mnogi bili usmjereni na članak sedam, koji pokriva videozapise snimljene postojećim nadzornim sustavima ili nove koji se "obrađuju algoritmima".
Distopijska razina nadzora
Zakonu se protive i međunarodne organizacije za digitalna prava, uključujući francuske La Quadrature du Net (QDN), Amnesty International i Access Now. Oni ističu kako bi prijedlog zakona mogao biti u suprotnosti s europskim Zakonom o umjetnoj inteligenciji, o kojem se trenutno raspravlja u Bruxellesu i koji bi mogao ograničiti biometrijski nadzor.
"Olimpijske igre koriste se za donošenje zakona koji ne bi prošli u normalnim vremenima", upozoravaju aktivisti QDN-a. Ako se usvoji, zakon bi Olimpijske igre 2024. učinio "sigurnosnim laboratorijem" koji će tvrtkama dati priliku da testiraju svoje sustave i prikupljaju podatke za obuku svojih algoritama. Amnesty International nazvao je prijedlog "drakonskim" i upozorio da bi mogao dovesti do "distopijske razine nadzora u budućnosti".
Neophodno rješenje
Francuska vlada pak tvrdi da su kamere neophodne kako bi se osigurala sigurnost milijuna turista koji će u vrijeme Igara posjetiti Pariz. Neki predlagači zakona čak tvrde da je tehnologija mogla spriječiti teroristički napad u Nici 2016. i sigurnosne probleme na finalu nogometne Lige prvaka 2022. Dužnosnici ujedno tvrde da UI kamere neće obrađivati biometrijske podatke niti će biti implementirane u cijeloj Francuskoj nakon Igara.
"Eksperiment je vremenski vrlo precizno ograničen i algoritam neće zamijeniti ljudsku prosudbu, koja je i dalje odlučujuća", rekla je francuska ministrica sporta Amelie Oudea-Castera.
"Trajno izvanredno stanje"
No, upozoravaju kritičari, kamerama se ne bi pokrile samo Olimpijske igre. Razdoblje navedeno u prijedlogu zakona trajalo bi do kraja 2024. godine, što je znatno nakon završetka Igara, i omogućit će korištenje tehnologije na prvenstvima poput Svjetskog kupa u ragbiju.
"Način na koji je ovaj zakon osmišljen uvodi nas u trajno izvanredno stanje", tvrde oporbenjaci, dok Amnesty International ovaj zakon naziva opasnim političkim projektom koji bi "mogao dovesti do širokih kršenja ljudskih prava" jer će "svaka radnja u javnom prostoru biti uhvaćena u mrežu nadzorne infrastrukture, potkopavajući temeljne građanske slobode".
Nakon sedmosatne rasprave nacrt zakona ipak je ušao u proceduru, mada bi ga još mogao osporiti francuski ustavni sud.
