Bosna i Hercegovina pravi značajnije iskorake prema tome da građani povoljno mogu proizvoditi struju iz vlastitih obnovljivih izvora energije. Podsjećanja radi ovo je za BiH jedan od uvjeta za članstvo u Europskoj uniji.
EU je 2021. godine objavila svoj plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine poznatiji kao “Fit for 55”. I taman kad su počele da se gase termoelektrane na ugen u zemljma EU, Ukrajinski rat je stvorio energetsku krizu pa je potražnja za električnom energijom naglo porasla – piše Akta.ba.
Na to je EU odgovorila odobrenjem ogromnih sredstva za solarne instalacije, pa je napredak u proizvodnji električne energije iz solara premašio planove zacrtane energetskom tranzicijom, ali je potražnja za električnom energijom i dalje visoka. Razlog je i u električnoj mobilnost koja se svakim danom povećava, a rješenje se vidi u prijelazu na hidrogensko gorivo, za čiju se proizvodnju opet traži “zelena energija” – iz obnovljivih izvora.
Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila i set nacrta novih zakona iz oblasti energije i obnovljivih izvora koji je upućen u parlementarnu proceduru.
Ekrem Mušić, CEO kompanije EMT SOLAR d.o.o. za Akta.ba je rekao kako spomenuti prijedlozi nacrta zakona bili vrlo liberalni, pa se nada da će takvi i proći usvajanje.
“To bi za kućanstva omogućilo brzo i jednostavno instaliranje malih postrojenja tkz “prozjumera” (potrošač/proizvođač) kojim bi se energija proizvedena u tijekom dana i ljeti, mogla koristiti nevečer i zimi. Spremište ove energije bi bila mreža elektroopskbe. I sve bez prijavljivanja obrta, bez desetaka suglasnosti, dozvole i administrativnog maratona kakav je danas. Sad je do parlamentaraca, onih kojima je narod prije nekoliko mjeseci dao glas…”, kaže Mušić.
Prema njegovom mišljenju potražnja za električnom energijom neće padati, jer je gašenje termoelektrana nezaobilazno, a mnoge zemlje izbjegavaju izgradnju nuklearnih elektrana.
Ova potražnja će i dalje rasti u ovom desetljeću kako na EU tako i na BiH tržištu, jer je oko 3/4 proizvodnje električne energije EPBiH upravo iz termoelektrana koje će se kad tad morati ugasiti.
Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u listopadu ove godine iznosila je 1.108 Gwh, što je manje za 202 GWh nego u listopadu prošle godine kada je proizvedeno 1.310 Gwh, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su sudjelovale sa 27,7 posto, termoelektrane sa 69,7, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto.
Za bh. gospodarstvenike je poskupljenje električne energije bio okidač za ulaganja u solare.
“Samo u 2022. godine je u Bosni i Hercegovini postavljeno više panela nego svih ranijih godina zajedno. I to najviše na krovovima proizvodnih pogona kao elektrane za vlastitu potrošnju, bez kompliciranih procedura. Nakon što su godinu završili sa realnih 30-40 posto smanjenja računa za el. energiju, mnogi gospodarstvenici zadovoljno trljaju ruke i planiraju proširenja instalacija”, govori nam Mušić.
S druge strane, bh. izvoznici instalacijom solarne elektrane osiguravaju bolji karbonski otisak za svoj proizvod, pripremajući svoju tvrtku za mjere koje su ucrtane sa “Fit for 55” Europske Unije.
Zbog kompliciranih proceudra vezano za dobivanje dozvola za postavljanje fotonaponskih solarnih panela, građani u našoj zemlji još uvijek nemaju značajno iskustva s ovakvom vrstom proizvodnje električne energije.
Pokazalo se kako je do sada za instaliranje fotonaponskih solarnih sustava na npr. na krovovima najviše odlučivale samo veče tvrtke koje su u svemu imale određeni interes. Novim zakonskim rješenjima to će se promijeniti.
Za razliku od zemalja u regionu naša zemlja još uvijek ne subvencionira ugradnja fotonaponskih solarnih panela za kućanstva, male proizvođače. U Hrvatskoj se ugradnja subvencionira sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 19.500 KM. Kada je riječ o Srbiji, od prošle godine ugradnja solarnih panela u kućanstvima subvencionira sa 50 posto od ukupnog troška ugradnje.
Konceptom proizvođač/potrošač električne energije, projektiranje snage fotonaponskih sustava na kućama je bazirano na potrošnji struje tog kućanstva te u skladu sa troškovima ugradnje ovise o tome koliko kućanstvo troši električne energije.
Za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u FBiH postoji naknada koju građani plaćaju uz račun za električnu energiju. Novac od ove naknade usmjerava se pojedinim privatnim tvrtkama koje se bave proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije.
Investicije u solarne elektrane prisutne su u BiH posljednjih 10-ak godina, međutim upravo visoka početna investicija i dosta otežan pristup poticajima mnoge je odvratio od ulaganja u zelenu energiju.
Razvojem i dostupnošću tehnologije posebice iz Kine koja je ipak nešto jeftinija, ovo tržište doživljava novi procvat, te sve više vidimo investicija u ovu industriju.
Ono što je važno napomenuti jeste da pri pomisli na solarne elektrane svi vjerojatno pomislimo na velike površine prekrivene solarnim panelima, međutim ogromna prilika za sve obične građane jesu mikro solarne elektrane do 23 kW koje dolaze sa mnogo manje administrativnih izazova, a za priključak je potrebno imati samo priključak struje na nekretnini, odnosno narodski da kažemo “sat”, te se sav višak neutrošene energije na tom objektu vraća u mrežu prema određenim otkupnim cijenama.
Stručnjaci kažu da investicija u takvu mikro solarnu elektranu je 30-ak tisuća KM, a povrat 5-6 godina uključujući potrošnju za kućanstv, dok je garancija na solarni panel od proizvođača od 12-15 godina.
Povrat investicije za prosječnu obiteljku kuću očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit.
Sva energija koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je “besplatna”, a ujedno i čista i ekološki prihvatljiva.
Višak proizvedene energije, svaki vlasnik solarne elektrane, s donošenjem novog Zakona o obnovljivim izvorima energije FBiH, moći će prodavati u energetski sustav. Na taj način, tijekom svog životnog ciklusa prosječna solarna elektrana svome vlasniku uštedit će na desetke tisuća konvertibilnih maraka.
Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Ulaganjem u solarnu elektranu kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
Osim ovih prednosti ugradnje solarnih kapaciteta, nekretnine koje imaju vlastiti, čisti i ekološki prihvatljiv izvor energije na krovu postižu mnogo veću tržišnu vrijednost.
EU je 2021. godine objavila svoj plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine poznatiji kao “Fit for 55”. I taman kad su počele da se gase termoelektrane na ugen u zemljma EU, Ukrajinski rat je stvorio energetsku krizu pa je potražnja za električnom energijom naglo porasla – piše Akta.ba.
Na to je EU odgovorila odobrenjem ogromnih sredstva za solarne instalacije, pa je napredak u proizvodnji električne energije iz solara premašio planove zacrtane energetskom tranzicijom, ali je potražnja za električnom energijom i dalje visoka. Razlog je i u električnoj mobilnost koja se svakim danom povećava, a rješenje se vidi u prijelazu na hidrogensko gorivo, za čiju se proizvodnju opet traži “zelena energija” – iz obnovljivih izvora.
Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila i set nacrta novih zakona iz oblasti energije i obnovljivih izvora koji je upućen u parlementarnu proceduru.
Ekrem Mušić, CEO kompanije EMT SOLAR d.o.o. za Akta.ba je rekao kako spomenuti prijedlozi nacrta zakona bili vrlo liberalni, pa se nada da će takvi i proći usvajanje.
“To bi za kućanstva omogućilo brzo i jednostavno instaliranje malih postrojenja tkz “prozjumera” (potrošač/proizvođač) kojim bi se energija proizvedena u tijekom dana i ljeti, mogla koristiti nevečer i zimi. Spremište ove energije bi bila mreža elektroopskbe. I sve bez prijavljivanja obrta, bez desetaka suglasnosti, dozvole i administrativnog maratona kakav je danas. Sad je do parlamentaraca, onih kojima je narod prije nekoliko mjeseci dao glas…”, kaže Mušić.
Prema njegovom mišljenju potražnja za električnom energijom neće padati, jer je gašenje termoelektrana nezaobilazno, a mnoge zemlje izbjegavaju izgradnju nuklearnih elektrana.
Ova potražnja će i dalje rasti u ovom desetljeću kako na EU tako i na BiH tržištu, jer je oko 3/4 proizvodnje električne energije EPBiH upravo iz termoelektrana koje će se kad tad morati ugasiti.
Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u listopadu ove godine iznosila je 1.108 Gwh, što je manje za 202 GWh nego u listopadu prošle godine kada je proizvedeno 1.310 Gwh, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U ukupnoj bruto proizvodnji, hidroelektrane su sudjelovale sa 27,7 posto, termoelektrane sa 69,7, a solarne i vjetroelektrane sa 2,5 posto.
Za bh. gospodarstvenike je poskupljenje električne energije bio okidač za ulaganja u solare.
“Samo u 2022. godine je u Bosni i Hercegovini postavljeno više panela nego svih ranijih godina zajedno. I to najviše na krovovima proizvodnih pogona kao elektrane za vlastitu potrošnju, bez kompliciranih procedura. Nakon što su godinu završili sa realnih 30-40 posto smanjenja računa za el. energiju, mnogi gospodarstvenici zadovoljno trljaju ruke i planiraju proširenja instalacija”, govori nam Mušić.
S druge strane, bh. izvoznici instalacijom solarne elektrane osiguravaju bolji karbonski otisak za svoj proizvod, pripremajući svoju tvrtku za mjere koje su ucrtane sa “Fit for 55” Europske Unije.
Zbog kompliciranih proceudra vezano za dobivanje dozvola za postavljanje fotonaponskih solarnih panela, građani u našoj zemlji još uvijek nemaju značajno iskustva s ovakvom vrstom proizvodnje električne energije.
Pokazalo se kako je do sada za instaliranje fotonaponskih solarnih sustava na npr. na krovovima najviše odlučivale samo veče tvrtke koje su u svemu imale određeni interes. Novim zakonskim rješenjima to će se promijeniti.
Za razliku od zemalja u regionu naša zemlja još uvijek ne subvencionira ugradnja fotonaponskih solarnih panela za kućanstva, male proizvođače. U Hrvatskoj se ugradnja subvencionira sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 19.500 KM. Kada je riječ o Srbiji, od prošle godine ugradnja solarnih panela u kućanstvima subvencionira sa 50 posto od ukupnog troška ugradnje.
Konceptom proizvođač/potrošač električne energije, projektiranje snage fotonaponskih sustava na kućama je bazirano na potrošnji struje tog kućanstva te u skladu sa troškovima ugradnje ovise o tome koliko kućanstvo troši električne energije.
Za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u FBiH postoji naknada koju građani plaćaju uz račun za električnu energiju. Novac od ove naknade usmjerava se pojedinim privatnim tvrtkama koje se bave proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije.
Investicije u solarne elektrane prisutne su u BiH posljednjih 10-ak godina, međutim upravo visoka početna investicija i dosta otežan pristup poticajima mnoge je odvratio od ulaganja u zelenu energiju.
Razvojem i dostupnošću tehnologije posebice iz Kine koja je ipak nešto jeftinija, ovo tržište doživljava novi procvat, te sve više vidimo investicija u ovu industriju.
Ono što je važno napomenuti jeste da pri pomisli na solarne elektrane svi vjerojatno pomislimo na velike površine prekrivene solarnim panelima, međutim ogromna prilika za sve obične građane jesu mikro solarne elektrane do 23 kW koje dolaze sa mnogo manje administrativnih izazova, a za priključak je potrebno imati samo priključak struje na nekretnini, odnosno narodski da kažemo “sat”, te se sav višak neutrošene energije na tom objektu vraća u mrežu prema određenim otkupnim cijenama.
Stručnjaci kažu da investicija u takvu mikro solarnu elektranu je 30-ak tisuća KM, a povrat 5-6 godina uključujući potrošnju za kućanstv, dok je garancija na solarni panel od proizvođača od 12-15 godina.
Povrat investicije za prosječnu obiteljku kuću očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku donositi dobit.
Sva energija koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je “besplatna”, a ujedno i čista i ekološki prihvatljiva.
Višak proizvedene energije, svaki vlasnik solarne elektrane, s donošenjem novog Zakona o obnovljivim izvorima energije FBiH, moći će prodavati u energetski sustav. Na taj način, tijekom svog životnog ciklusa prosječna solarna elektrana svome vlasniku uštedit će na desetke tisuća konvertibilnih maraka.
Prosječna cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Ulaganjem u solarnu elektranu kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena na energetskom tržištu.
Osim ovih prednosti ugradnje solarnih kapaciteta, nekretnine koje imaju vlastiti, čisti i ekološki prihvatljiv izvor energije na krovu postižu mnogo veću tržišnu vrijednost.
