Selmo Cikotić, bivši državni ministar obrane, imenovan je za savjetnika bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. On će bošnjačkog člana Predsjedništva BiH savjetovati o pitanjima iz domene odbrane i sigurnosti. Vlada FBiH prihvatila njegovu ostavku na dužnosti predsjednika Nadzornog odbora Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Vlada je umjesto Cikotića privremeno imenovala Šefkiju Okerića, također visokog dužnosnika SDA – piše Klix.ba.
Cikotić je i novi predsjednik Savjeta SDA, gdje je zamijenio Denisa Zvizdića.
Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić, ratni zapovjednik Operativne grupe „Zapad“ ABiH u koje je spadalo područje Bugojna i Gornjeg Vakufa, te dijelova općina Donji Vakuf i Novi Travnik, u proteklom ratu bili su neprikosnoveni gospodari života i smrti.
Gdje su posmrtni ostaci nestalih Hrvata?
Nakon Cikotićevog imenovanja opravdano se postavlja pitanje kakva se poruka šalje Hrvatima u BiH, poglavito onima iz Bugojna koje je, uz Travnik, najveći stradalnik kada su Hrvati u pitanju.
Po popisu stanovništva iz 1991., Hrvata je u ovom gradu živjelo nešto više od 16 tisuća (35 posto), kraj rata u svojim domovima dočekalo ih je tek oko 800, a svi ostali su prognani. Čak 2550 njihovih obiteljskih kuća i stanova je opljačkano i devastirano, a oko 1700 kuća je zapaljeno ili srušeno.
Ubijeno je 311 Hrvata, od toga 70 civila, a među njima petero djece i desetak staraca. Kroz 12 logora ABiH prošlo je 1060 zarobljenih vojnika i civila, a oni koji su imali sreću dočekati puštanje na slobodu u zatočeništvu su proveli 240 dana. Dvadeset i trojica, svi registrirani kod Međunarodnog crvenog križa (MCK), kao ratni zarobljenici su odvedeni iz logora, posmrtni ostaci trojice su pronađeni, dok se za sudbinu 20 njih ništa ne zna, iako je jasno da je tragična.
Brotnjo.info
Cikotić je i novi predsjednik Savjeta SDA, gdje je zamijenio Denisa Zvizdića.
Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog predsjedništva Bugojna i Selmo Cikotić, ratni zapovjednik Operativne grupe „Zapad“ ABiH u koje je spadalo područje Bugojna i Gornjeg Vakufa, te dijelova općina Donji Vakuf i Novi Travnik, u proteklom ratu bili su neprikosnoveni gospodari života i smrti.
Gdje su posmrtni ostaci nestalih Hrvata?
Nakon Cikotićevog imenovanja opravdano se postavlja pitanje kakva se poruka šalje Hrvatima u BiH, poglavito onima iz Bugojna koje je, uz Travnik, najveći stradalnik kada su Hrvati u pitanju.
Po popisu stanovništva iz 1991., Hrvata je u ovom gradu živjelo nešto više od 16 tisuća (35 posto), kraj rata u svojim domovima dočekalo ih je tek oko 800, a svi ostali su prognani. Čak 2550 njihovih obiteljskih kuća i stanova je opljačkano i devastirano, a oko 1700 kuća je zapaljeno ili srušeno.
Ubijeno je 311 Hrvata, od toga 70 civila, a među njima petero djece i desetak staraca. Kroz 12 logora ABiH prošlo je 1060 zarobljenih vojnika i civila, a oni koji su imali sreću dočekati puštanje na slobodu u zatočeništvu su proveli 240 dana. Dvadeset i trojica, svi registrirani kod Međunarodnog crvenog križa (MCK), kao ratni zarobljenici su odvedeni iz logora, posmrtni ostaci trojice su pronađeni, dok se za sudbinu 20 njih ništa ne zna, iako je jasno da je tragična.
Brotnjo.info
