Haaški tribunal odbio je kao neosnovanu žalbu Hrvatske kojom je zatraženo da im se dozvoli sudjelovanje u predmetu protiv Jadranka Prlića i još petorice optuženih za zločine počinjene u Herceg-Bosni, objavio je BIRN.
Predsjednik suda u Haagu Carmel Agius u odluci je naveo da hrvatske vlasti nisu dokazale da je odluka da im se onemogući sudjelovanje u predmetu bila pogrešna ili nepravedna.
''Obzirom da Hrvatska nije ni navela da je prvobitnom odlukom došlo do greške u odlučivanju, i s obzirom da preispitivanje ove odluke nije potrebno kako bi se spriječila nepravda, zaključujem da zahtjev nije opravdan'', naveo je Agius.
Predsjednik Haaškog suda je kazao i da Hrvatska nije stranka u postupku, te da zbog toga ne može imati status u predmetu.
Hrvatska je početkom mjeseca podnijela zahtjev da se preokrene odluka kojom je odbijen njihov zahtjev da se pojave kao prijatelj suda u predmetu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
Hrvatskoj je prošle godine prvobitno odbijeno da se pojavi kao prijatelj suda u predmetu protiv Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića, koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine.
Vlasti Republike Hrvatske su u žalbi rekli da su navodi tužitelja o tome da su Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata na području BiH – ''nove činjenice'', zbog čega su zatražili da im se dozvoli da se obrate Žalbenom vijeću prije donošenja konačne presude šestorici optuženih za zločine u Herceg-Bosni.
Haaški tužitelji su se usprotivili ovoj žalbi, kazavši da je Prvostupanjsko vijeće donijelo pravilnu odluku kada je odbilo zahtjev Hrvatske da se pojavi kao prijatelj suda.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) osudio je 2013. godine Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti ''velikoj Hrvatskoj''.
Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.
Na presudu su ove godine iznesene žalbe, u kojima su Obrane tražile da se presuda ukine ili preinači i da se ponište zaključci o udruženom zločinačkom poduhvatu i sudjelovanju Tuđmana, Šuška i Bobetka. Haaški tužitelji su zatražili veće kazne za optužene i potvrđivanje zaključaka o udruženom zločinačkom poduhvatu.
Žalbena presuda se očekuje do kraja ove godine.
Predsjednik suda u Haagu Carmel Agius u odluci je naveo da hrvatske vlasti nisu dokazale da je odluka da im se onemogući sudjelovanje u predmetu bila pogrešna ili nepravedna.
''Obzirom da Hrvatska nije ni navela da je prvobitnom odlukom došlo do greške u odlučivanju, i s obzirom da preispitivanje ove odluke nije potrebno kako bi se spriječila nepravda, zaključujem da zahtjev nije opravdan'', naveo je Agius.
Predsjednik Haaškog suda je kazao i da Hrvatska nije stranka u postupku, te da zbog toga ne može imati status u predmetu.
Hrvatska je početkom mjeseca podnijela zahtjev da se preokrene odluka kojom je odbijen njihov zahtjev da se pojave kao prijatelj suda u predmetu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
Hrvatskoj je prošle godine prvobitno odbijeno da se pojavi kao prijatelj suda u predmetu protiv Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića, koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine.
Vlasti Republike Hrvatske su u žalbi rekli da su navodi tužitelja o tome da su Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata na području BiH – ''nove činjenice'', zbog čega su zatražili da im se dozvoli da se obrate Žalbenom vijeću prije donošenja konačne presude šestorici optuženih za zločine u Herceg-Bosni.
Haaški tužitelji su se usprotivili ovoj žalbi, kazavši da je Prvostupanjsko vijeće donijelo pravilnu odluku kada je odbilo zahtjev Hrvatske da se pojavi kao prijatelj suda.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) osudio je 2013. godine Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon i etničko čišćenje Bošnjaka s područja Herceg-Bosne, koju su htjeli priključiti ''velikoj Hrvatskoj''.
Presudom je Prlić osuđen na 25 godina zatvora, Stojić, Praljak i Petković na po 20 godina, Ćorić na 16, dok je Pušiću izrečena kazna od deset godina zatvora.
Na presudu su ove godine iznesene žalbe, u kojima su Obrane tražile da se presuda ukine ili preinači i da se ponište zaključci o udruženom zločinačkom poduhvatu i sudjelovanju Tuđmana, Šuška i Bobetka. Haaški tužitelji su zatražili veće kazne za optužene i potvrđivanje zaključaka o udruženom zločinačkom poduhvatu.
Žalbena presuda se očekuje do kraja ove godine.
