Prema najnovijem WWF-ovom izvješću "Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode", od petka 10. svibnja Europljani će živjeti na ekološki dug, a građani Hrvatske u ekološki dug će ući 1. lipnja, dok su Slovenci u njega već zakoračili 27. travnja, priopćila je u četvrtak ta svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature).
"Dana 10. svibnja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije", istaknuli su u priopćenju, nakon izvješća koje su radili u suradnji s Global Footprint Networkom, prenosi Hina.
U WWF kažu kako ljudi ovise o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici ona apsorbira ugljik. "Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već sutra bismo potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU-a, umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe".
Podsjećaju kako je prošle godine svjetski Dan ekološkog duga pao na 1. kolovoz, a još nije poznato kada će biti ove godine. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti, a to se prekoračenje naziva ekološkim dugom, objašnjavaju u WWF-u.
Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (krčenje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. To uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.
U WWF-u ističu kako njihovo Izvješće naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta. Također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.
Pozivaju članice Europske unije da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas.
WWF poziva Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće da podrži navedene akcije nakon europskih izbora, što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.
"Dana 10. svibnja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Europske unije", istaknuli su u priopćenju, nakon izvješća koje su radili u suradnji s Global Footprint Networkom, prenosi Hina.
U WWF kažu kako ljudi ovise o prirodi zbog svega što nam pruža: hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici ona apsorbira ugljik. "Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već sutra bismo potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU-a, umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe".
Podsjećaju kako je prošle godine svjetski Dan ekološkog duga pao na 1. kolovoz, a još nije poznato kada će biti ove godine. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerirati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti, a to se prekoračenje naziva ekološkim dugom, objašnjavaju u WWF-u.
Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (krčenje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. To uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.
U WWF-u ističu kako njihovo Izvješće naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Europske unije i ostalih zemalja svijeta. Također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivoj razini.
Pozivaju članice Europske unije da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas.
WWF poziva Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće da podrži navedene akcije nakon europskih izbora, što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.
