Klimatske promjene i zagađenje istiskuju kisik iz oceana i prijete opstanku mnogih vrsta riba, zaključak je do sada najvećeg istraživanja ove vrste koju je provela Međunarodna unija za zaštitu prirode.
Iako su zagađenje i manjak hranjivih materija u morima poznati već desetljećima, istraživači kažu da su klimatske promjene pogoršale situaciju u vezi sa nedostatkom kisika.
Nedostatak kiseonika evidentiran je u oko 700 oceanskih lokacija, dok je šezdesetih godina prošlog vijeka to bio slučaj u 45.
Istraživači navode da ova situacija posebno šteti određenim ribljim vrstama kao što su tuna, ajkula i marlin, odnosno vrsta sabljarke, prenosi Srna.
Poznato je od ranije da određene kemikalije, kao što su nitrogen i fosfor sa farmi i industrijskih pogona, utječu na razinu kisika i to je i dalje primarni čimbenik, posebno u oblastima bliže obali.
Međutim, posljednjih godina povećana je opasnost od klimatskih promjena.
Što je više ugljen dioksida emitirano, čime se jača efekt staklenika, to više toplote apsobiraju oceani. Ta toplija voda sadrži manje kisika, navodi se u istraživanju, prenio je BBC.
Čak i male promjene u atmosferi mogu se značajno odraziti na život u morima.
Vode sa manjim postotkom kisika odgovaraju nekim vrstama kao što je meduza, ali ne odgovaraju brzim ribama i krupnim ribama kao što je tuna. Veće i brže ribe imaju veće energetske potrebe.
"Mi smo i ranije znali za pojavu smanjenja kisika, ali sada smo to prvi put povezali sa klimatskim promjenama", rekla je Minna Apes iz Međunarodna unija za zaštitu prirode.
Iako su zagađenje i manjak hranjivih materija u morima poznati već desetljećima, istraživači kažu da su klimatske promjene pogoršale situaciju u vezi sa nedostatkom kisika.
Nedostatak kiseonika evidentiran je u oko 700 oceanskih lokacija, dok je šezdesetih godina prošlog vijeka to bio slučaj u 45.
Istraživači navode da ova situacija posebno šteti određenim ribljim vrstama kao što su tuna, ajkula i marlin, odnosno vrsta sabljarke, prenosi Srna.
Poznato je od ranije da određene kemikalije, kao što su nitrogen i fosfor sa farmi i industrijskih pogona, utječu na razinu kisika i to je i dalje primarni čimbenik, posebno u oblastima bliže obali.
Međutim, posljednjih godina povećana je opasnost od klimatskih promjena.
Što je više ugljen dioksida emitirano, čime se jača efekt staklenika, to više toplote apsobiraju oceani. Ta toplija voda sadrži manje kisika, navodi se u istraživanju, prenio je BBC.
Čak i male promjene u atmosferi mogu se značajno odraziti na život u morima.
Vode sa manjim postotkom kisika odgovaraju nekim vrstama kao što je meduza, ali ne odgovaraju brzim ribama i krupnim ribama kao što je tuna. Veće i brže ribe imaju veće energetske potrebe.
"Mi smo i ranije znali za pojavu smanjenja kisika, ali sada smo to prvi put povezali sa klimatskim promjenama", rekla je Minna Apes iz Međunarodna unija za zaštitu prirode.
