Dok Kina nastavlja razvijati ionako najveću mornaricu na svijetu, profesor na američkoj vojno-pomorskoj akademiji (US Naval War College) upozorava američke vojne planere - u pomorskom ratovanju veća flota gotovo uvijek pobjeđuje. Pentagonski lideri identificirali su Kinu kao prijetnju američkoj vojsci. Međutim, brojke o veličini flote pokazuju da američka vojska ne može držati korak s rastom kineske mornarice, piše CNN.
Mornarica kineske Narodnooslobodilačke vojske nadmašila je američku mornaricu u veličini flote otprilike 2020. i sada ima oko 340 ratnih brodova, prema Pentagonovu izvješću o vojnoj moći Kine za 2022., objavljenom u studenom. Očekuje se da će kineska flota u sljedeće dvije godine porasti na 400 brodova, stoji u izvješću.
Istodobno američka flota broji manje od 300 brodova, a cilj Pentagona do 2045. je raspolagati s 350 brodova s posadom, što je još uvijek daleko iza Kine, prema Navigacijskom planu američke mornarice 2022. objavljenom prošlog ljeta.
"Svijet ulazi u novo doba ratovanja"
Dakle, kako bi mogli parirati kineskoj mornarici, američki vojni čelnici računaju na tehnologiju. U spomenutom dokumentu stoji: "Svijet ulazi u novo doba ratovanja, doba u kojem će integracija tehnologije, koncepata, partnera i sustava - više od same veličine flote - odrediti pobjedu u sukobu."
Sam Tangredi, predstojnik studija budućnosti ratovanja na američkoj akademiji, nije baš uvjeren u ovu pretpostavku. Ako nam povijest nudi ikakve lekcije, onda će brojčana prednost Kine vjerojatno dovesti do poraza američke mornarice u bilo kojem ratu s Kinom, pokazuje Tangredino istraživanje, predstavljeno u siječanjskom izdanju časopisa Proceedings američkog pomorskog instituta.
Tangredi, bivši kapetan američke mornarice, osvrnuo se na 28 pomorskih ratova, od grčko-perzijskih ratova 500. godine prije nove ere do nedavnih hladnoratovskih neizravnih sukoba i intervencija. Otkrio je samo tri slučaja u kojima je superiorna tehnologija pobijedila brojčanu nadmoć.
"Svi ostali ratovi dobiveni su nadmoćnom brojčanom snagom ili kada su snage bile jednake, nadmoćnom strategijom ili vodstvom. Često sve tri kvalitete djeluju zajedno, jer upravljanje velikom flotom općenito olakšava opsežniju obuku i često je pokazatelj da su vođe zabrinute za strateške zahtjeve", napisao je Tangredi.
Tri izuzetka
Tri izuzetka - ratovi iz 11., 16. i 19. stoljeća - vjerojatno su poznati samo znanstvenicima, ali drugi koji pokazuju da brojke pobjeđuju tehnologiju svakako jesu. Uzmimo za primjer napoleonske ratove početkom 19. stoljeća.
"Francuski ratni brodovi bili su superiorni u tehnologiji dizajna i konstrukcije brodova, ali u konačnici je veliki broj brodova britanske mornarice spriječio Napoleona da prijeđe engleski kanal", napisao je Tangredi.
Tangredi se prisjeća i Drugog svjetskog rata na Pacifiku, u koji je japanska tehnologija ušla kao bolja od američke: "Carski Japan ušao je u rat s nekim superiornijim tehnologijama: lovcem Zero, torpedom Long-Lance i zračnim torpedima koji su mogli gađati u plitkoj vodi. Međutim, ukupna snaga američke industrije i veličina američke flote, osobito njezinih logističkih i amfibijskih brodova, doveli su do pobjede nad japanskom carskom mornaricom."
Alessio Patalano, profesor rata i strategije na King’s Collegeu u Londonu, pohvalio je Tangredijev rad: "Njegovo istraživanje je vrlo dobar način da se pobije smiješna pretpostavka kako masa nije bitna u pomorskom ratovanju."
Dvije ključne točke
Naglasio je dvije ključne točke. Veličina znači da više vojnih zapovjednika želi steći prednost svojim postrojbama: "Veća flota obično je konkurentnija u obuci osoblja i operativnih kapaciteta." Patalano kaže da je bitna i velika industrijska baza, posebno u sposobnosti izgradnje novih jedinica nakon gubitaka u borbi.
"U pomorskom ratu iscrpljivanje je realna stvar, tako da je sposobnost zamjene vitalna", rekao je Patalano. Tangredijeva analiza flota nosača zrakoplova iz Drugog svjetskog rata pokazuje snažne brojke. I SAD i Japan započeli su rat s osam nosača.
"Tijekom rata Japan je izgradio 18 ekvivalenata nosača u smislu tonaže, dok je SAD izgradio 144. Japan nije imao šanse", napisao je Tangredi.
Brodogradnja je bila udarna snaga SAD-a dok je bio svjetski industrijski div 40-ih godina. Taj naslov sada pripada Kini.
"Većina analitičara sumnja da bi se američka obrambena industrija - koja se konsolidirala i smanjila od kraja Hladnog rata - mogla dovoljno brzo proširiti da zadovolji ratnu potražnju", napisao je Tangredi.
Postoji zabrinutost
Doista, postoji zabrinutost da američka industrija ne može zadovoljiti zahtjeve za pružanje oružane pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, dok istovremeno mora održavati zalihe američkog naoružanja na odgovarajućoj razini.
Admiral Daryl Caudle, zapovjednik američkih pomorskih snaga, prošlog je tjedna pozvao nacionalnu obrambenu industriju da se modernizira, rekavši da "ne isporučuje sredstva koja su potrebna".
"To je jako bitno za pobjedu. A ja to ne mogu postići bez borbene tehnike", rekao je Caudle na simpoziju u Washingtonu, dodajući da SAD ima potencijalnog protivnika koji je snažniji od svih dosadašnjih.
Na internetskom forumu prošlog tjedna Caudleov šef, načelnik mornaričkih operacija admiral Mike Gilday, također je primijetio problem s brojevima s kojim se SAD suočava u potencijalnom pacifičkom sukobu. "Mornarica Sjedinjenih Američkih Država neće moći parirati kineskoj", rekao je Gilday.
A ako američka mornarica ne može parirati kineskoj u brojkama, Tangredi se pita gdje može pronaći prednost: "Američki čelnici moraju se zapitati u kojoj su se mjeri spremni kladiti samo na tehnološku nadmoć. Ne kažem da manja, tehnološki superiorna flota nikad ne bi mogla poraziti mnogo veću flotu, samo kažem da uz tri iznimke u prošlih 1200 godina - nijedna to nije uspjela."
Mornarica kineske Narodnooslobodilačke vojske nadmašila je američku mornaricu u veličini flote otprilike 2020. i sada ima oko 340 ratnih brodova, prema Pentagonovu izvješću o vojnoj moći Kine za 2022., objavljenom u studenom. Očekuje se da će kineska flota u sljedeće dvije godine porasti na 400 brodova, stoji u izvješću.
Istodobno američka flota broji manje od 300 brodova, a cilj Pentagona do 2045. je raspolagati s 350 brodova s posadom, što je još uvijek daleko iza Kine, prema Navigacijskom planu američke mornarice 2022. objavljenom prošlog ljeta.
"Svijet ulazi u novo doba ratovanja"
Dakle, kako bi mogli parirati kineskoj mornarici, američki vojni čelnici računaju na tehnologiju. U spomenutom dokumentu stoji: "Svijet ulazi u novo doba ratovanja, doba u kojem će integracija tehnologije, koncepata, partnera i sustava - više od same veličine flote - odrediti pobjedu u sukobu."
Sam Tangredi, predstojnik studija budućnosti ratovanja na američkoj akademiji, nije baš uvjeren u ovu pretpostavku. Ako nam povijest nudi ikakve lekcije, onda će brojčana prednost Kine vjerojatno dovesti do poraza američke mornarice u bilo kojem ratu s Kinom, pokazuje Tangredino istraživanje, predstavljeno u siječanjskom izdanju časopisa Proceedings američkog pomorskog instituta.
Tangredi, bivši kapetan američke mornarice, osvrnuo se na 28 pomorskih ratova, od grčko-perzijskih ratova 500. godine prije nove ere do nedavnih hladnoratovskih neizravnih sukoba i intervencija. Otkrio je samo tri slučaja u kojima je superiorna tehnologija pobijedila brojčanu nadmoć.
"Svi ostali ratovi dobiveni su nadmoćnom brojčanom snagom ili kada su snage bile jednake, nadmoćnom strategijom ili vodstvom. Često sve tri kvalitete djeluju zajedno, jer upravljanje velikom flotom općenito olakšava opsežniju obuku i često je pokazatelj da su vođe zabrinute za strateške zahtjeve", napisao je Tangredi.
Tri izuzetka
Tri izuzetka - ratovi iz 11., 16. i 19. stoljeća - vjerojatno su poznati samo znanstvenicima, ali drugi koji pokazuju da brojke pobjeđuju tehnologiju svakako jesu. Uzmimo za primjer napoleonske ratove početkom 19. stoljeća.
"Francuski ratni brodovi bili su superiorni u tehnologiji dizajna i konstrukcije brodova, ali u konačnici je veliki broj brodova britanske mornarice spriječio Napoleona da prijeđe engleski kanal", napisao je Tangredi.
Tangredi se prisjeća i Drugog svjetskog rata na Pacifiku, u koji je japanska tehnologija ušla kao bolja od američke: "Carski Japan ušao je u rat s nekim superiornijim tehnologijama: lovcem Zero, torpedom Long-Lance i zračnim torpedima koji su mogli gađati u plitkoj vodi. Međutim, ukupna snaga američke industrije i veličina američke flote, osobito njezinih logističkih i amfibijskih brodova, doveli su do pobjede nad japanskom carskom mornaricom."
Alessio Patalano, profesor rata i strategije na King’s Collegeu u Londonu, pohvalio je Tangredijev rad: "Njegovo istraživanje je vrlo dobar način da se pobije smiješna pretpostavka kako masa nije bitna u pomorskom ratovanju."
Dvije ključne točke
Naglasio je dvije ključne točke. Veličina znači da više vojnih zapovjednika želi steći prednost svojim postrojbama: "Veća flota obično je konkurentnija u obuci osoblja i operativnih kapaciteta." Patalano kaže da je bitna i velika industrijska baza, posebno u sposobnosti izgradnje novih jedinica nakon gubitaka u borbi.
"U pomorskom ratu iscrpljivanje je realna stvar, tako da je sposobnost zamjene vitalna", rekao je Patalano. Tangredijeva analiza flota nosača zrakoplova iz Drugog svjetskog rata pokazuje snažne brojke. I SAD i Japan započeli su rat s osam nosača.
"Tijekom rata Japan je izgradio 18 ekvivalenata nosača u smislu tonaže, dok je SAD izgradio 144. Japan nije imao šanse", napisao je Tangredi.
Brodogradnja je bila udarna snaga SAD-a dok je bio svjetski industrijski div 40-ih godina. Taj naslov sada pripada Kini.
"Većina analitičara sumnja da bi se američka obrambena industrija - koja se konsolidirala i smanjila od kraja Hladnog rata - mogla dovoljno brzo proširiti da zadovolji ratnu potražnju", napisao je Tangredi.
Postoji zabrinutost
Doista, postoji zabrinutost da američka industrija ne može zadovoljiti zahtjeve za pružanje oružane pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, dok istovremeno mora održavati zalihe američkog naoružanja na odgovarajućoj razini.
Admiral Daryl Caudle, zapovjednik američkih pomorskih snaga, prošlog je tjedna pozvao nacionalnu obrambenu industriju da se modernizira, rekavši da "ne isporučuje sredstva koja su potrebna".
"To je jako bitno za pobjedu. A ja to ne mogu postići bez borbene tehnike", rekao je Caudle na simpoziju u Washingtonu, dodajući da SAD ima potencijalnog protivnika koji je snažniji od svih dosadašnjih.
Na internetskom forumu prošlog tjedna Caudleov šef, načelnik mornaričkih operacija admiral Mike Gilday, također je primijetio problem s brojevima s kojim se SAD suočava u potencijalnom pacifičkom sukobu. "Mornarica Sjedinjenih Američkih Država neće moći parirati kineskoj", rekao je Gilday.
A ako američka mornarica ne može parirati kineskoj u brojkama, Tangredi se pita gdje može pronaći prednost: "Američki čelnici moraju se zapitati u kojoj su se mjeri spremni kladiti samo na tehnološku nadmoć. Ne kažem da manja, tehnološki superiorna flota nikad ne bi mogla poraziti mnogo veću flotu, samo kažem da uz tri iznimke u prošlih 1200 godina - nijedna to nije uspjela."
