Novo istraživanje pokazalo je da ljudi iznad 40 godina postižu znatno bolje rezultate na poslu ukoliko rade samo tri dana tjedno.
Kako je navedeno, kognitivne performanse ljudi srednje dobi su bolje ako tjedno rade do 25 sati, ali ukoliko je satnica za radni tjedan veća od 25 sati, kognitivne performanse se zbog umora i stresa smanjuju.
Istraživaje objavljeno u Melburn institutu "Worker Paper series" obuhvaćalo je niz kognitivnih testova, a provedeno je na 3000 muškaraca i 3500 žena čije su radne navike anlizirane.
Znanstvenici su testirali sposobnost ispitanika da naglas čitaju riječi i niz brojeva. Čitanje riječi mjerilo je "znanje", dok je čitaje brojeva mjerilo "razmišljanje" uključujući apstraktno razmišljanje i pamćenje.
Zaključeno je da su sudionici koji su radili 25 sati tjedno pokazali mnogo bolje rezultate, dok su rezultati onih koji su radili 55 sati bili mnogo gori od nezaposlenih sudionika.
"Istraživanje je provedeno s obzirom da mnoge države planiraju podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu. To znači da će sve više ljudi nastaviti da radi i u kasnijim fazama svog života", rekao je profesor Colin McKenzie.
"Stupanj intelektualne stimulacije može ovisiti od radnog vremena. Posao može biti mač sa dvije oštrice, jer može stimulirati aktivnost mozga, ali istovremeno predugo radno vrijeme može prouzrokovati umor i stres, što potencijalno može oštetiti kognitivne funkcije", završava on.
Važno je napomenuti da bi se rezultati razlikovali između država, u ovisnoti od godišnjeg broja radnih dana. Vrlo je teško kontrolirati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima ovakvog istraživanja.
Kako je navedeno, kognitivne performanse ljudi srednje dobi su bolje ako tjedno rade do 25 sati, ali ukoliko je satnica za radni tjedan veća od 25 sati, kognitivne performanse se zbog umora i stresa smanjuju.
Istraživaje objavljeno u Melburn institutu "Worker Paper series" obuhvaćalo je niz kognitivnih testova, a provedeno je na 3000 muškaraca i 3500 žena čije su radne navike anlizirane.
Znanstvenici su testirali sposobnost ispitanika da naglas čitaju riječi i niz brojeva. Čitanje riječi mjerilo je "znanje", dok je čitaje brojeva mjerilo "razmišljanje" uključujući apstraktno razmišljanje i pamćenje.
Zaključeno je da su sudionici koji su radili 25 sati tjedno pokazali mnogo bolje rezultate, dok su rezultati onih koji su radili 55 sati bili mnogo gori od nezaposlenih sudionika.
"Istraživanje je provedeno s obzirom da mnoge države planiraju podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu. To znači da će sve više ljudi nastaviti da radi i u kasnijim fazama svog života", rekao je profesor Colin McKenzie.
"Stupanj intelektualne stimulacije može ovisiti od radnog vremena. Posao može biti mač sa dvije oštrice, jer može stimulirati aktivnost mozga, ali istovremeno predugo radno vrijeme može prouzrokovati umor i stres, što potencijalno može oštetiti kognitivne funkcije", završava on.
Važno je napomenuti da bi se rezultati razlikovali između država, u ovisnoti od godišnjeg broja radnih dana. Vrlo je teško kontrolirati sve faktore koji doprinose konačnim rezultatima ovakvog istraživanja.
