Urođenici koji su nastanjivali Amazonu prije dolaska europskih kolonizatora sadili su goleme količine stabala, pokazuje najnovija studija.
Oni su odigrali važnu ulogu u današnjem izgledu prašume, kažu nizozemski znanstvenici.
Istraživanje je pokazalo da su vrste koje su se koristile za preharnu ili kao građevinski materijal puno češće uz drevna naselja.
"Amazona nije baš tako netaknuta kao što se čini", rekao je dr. Hans ter Steege sa sveučilišta u Leidenu.
Osamdesetpet vrsta iz kojih se dobivaju orasi, akai ili guma pet su puta češće u starim šumama od uvezenih vrsta, pokazala je studija.
Stručnjaci su do tog zaključka došli usporedbom podataka o rasporedu drveća na više od tusuću lokacija u Amazoni s kartom arheoloških nalazišta.
Procjenjuje se da je između osam i deset milijuna ljudi živjelo u Amazoni prije dolaska Kristofora Kolumba 1492. s kojim je počela europska kolonizacija.
Milijuni su umrli ili u sukobima s Europljanima ili od bolesti na koje nisu bili imuni, poput kozica.
Oni su odigrali važnu ulogu u današnjem izgledu prašume, kažu nizozemski znanstvenici.
Istraživanje je pokazalo da su vrste koje su se koristile za preharnu ili kao građevinski materijal puno češće uz drevna naselja.
"Amazona nije baš tako netaknuta kao što se čini", rekao je dr. Hans ter Steege sa sveučilišta u Leidenu.
Osamdesetpet vrsta iz kojih se dobivaju orasi, akai ili guma pet su puta češće u starim šumama od uvezenih vrsta, pokazala je studija.
Stručnjaci su do tog zaključka došli usporedbom podataka o rasporedu drveća na više od tusuću lokacija u Amazoni s kartom arheoloških nalazišta.
Procjenjuje se da je između osam i deset milijuna ljudi živjelo u Amazoni prije dolaska Kristofora Kolumba 1492. s kojim je počela europska kolonizacija.
Milijuni su umrli ili u sukobima s Europljanima ili od bolesti na koje nisu bili imuni, poput kozica.
