Doba dinosaura završilo je kataklizmom jednog proljetnog dana prije 66 milijuna godina kada je asteroid širok 12 kilometara udario u meksički poluotok Yucatan, izazvavši izumiranje tih iznimnih zvijeri i oko tri četvrtine vrsta na Zemlji, piše Hina.
18 milijuna godina prije udara
No, jesu li dinosauri, s usporavanjem diverzifikacije i stope evolucije, već bili na 'odlasku', kao što misle neki znanstvenici? Odgovor je definitivno "ne", prema novoj studiji koja je izradila modele hranidbenih lanaca i ekoloških staništa u Sjevernoj Americi, dijelu svijeta koji ima najbolje fosilne 'zapise' iz tog vremena.
Znanstvenici su promatrali razdoblje koje obuhvaća 18 milijuna godina prije udara asteroida koji je završio razdoblje krede i 4 milijuna godina nakon toga na početku paleogena, kada su sisavci potvrdili svoju dominaciju nakon izumiranja dinosaura - osim njihove ptičje loze.
Na temelju više od 1600 fosila rekonstruirali su hranidbene lance i staništa koja su preferirali kopneni i slatkovodni kralješnjaci. Među njima su bili oni poput divovskog mesojeda T. rexa, triceratopsa s tri roga, ankilosaura, krokodila, kornjača, žaba, riba i raznih malih sisavaca koji su živjeli ispod nogu dinosaura.
Uništeni na vrhuncu
Dinosauri su živjeli u stabilnim ekološkim nišama za koje su bili dobro prilagođeni, otkrili su znanstvenici.
"Drugim riječima, dinosauri su uništeni na svom vrhuncu", rekao je ekolog Jorge García-Giron sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i Sveučilišta Leon u Španjolskoj, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances.
Sisavci su tada počeli postavljati temelje za svoj kasniji uspon, diverzificirajući svoje ekološke niše i razvijajući raznovrsniju prehranu, ponašanje i toleranciju na klimu, dodao je García-Giron.
Dinosauri su se nastavili razvijati i prilagođavati tijekom sumraka svoje vladavine Zemljom, s pojavom novih vrsta i nestajanjem starih, pokazalo je istraživanje.
Neki od velikih biljojeda poput rogatih i pačjih dinosaura zamijenjeni su većim brojem vrsta biljojeda srednje veličine.
Promjena svijeta
Neka prethodna istraživanja sugeriraju da se bioraznolikost dinosaura smanjila znatno prije udara asteroida, na temelju fosilnih zapisa raznih obitelji dinosaura.
"Postojala je ta zabrinjavajuća pomisao da su dinosauri ionako bili na odlasku, s obzirom na dugu silaznu liniju, kada ih je asteroid riješio njihova jada", rekao je paleontolog i koautor studije Steve Brusatte sa Sveučilišta u Edinburghu.
"Sada možemo sa sigurnošću reći: dinosauri su bili u snazi, sa stabilnim ekosustavima, sve dok ih asteroid iznenada nije ubio."
Činjenica da su dinosauri bili tako dobro prilagođeni svojoj klimi i okolišu možda ih je uništila.
"Kad je asteroid udario, nastao je kaos i dinosauri se nisu mogli nositi s iznenadnom promjenom svijeta na koji su tako navikli", rekao je Brusatte.
"Naša studija sugerira da je vjerojatno međusobno djelovanje mnogih drugih ekoloških značajki, uključujući veličinu tijela, prehranu, ponašanje i plastičnost ekosustava, pripremilo određene manje životinje za bolje preživljavanje nakon udara asteroida", rekao je paleontolog i koautor studije Alfio Alessandro Chiarenza sa Sveučilišta u Vigu u Španjolskoj.
Multituberkulati
Sisavci prije asteroida uključivali su sada izumrlu skupinu nalik glodavcima zvanu multituberkulati, kao i rođake današnjih tobolčara i plodvaša.
Nakon masovnog izumiranja pojavili su se novi sisavci, uključujući mnoge prave plodvaše - skupinu koja rađa dobro razvijene mlade, a koja obuhvaća većinu današnjih sisavaca od kitova do šišmiša i od afričkog mravojeda do čovjeka.
Veličina tijela postapokaliptičnih sisavaca brzo je rasla kao i ekološka raznolikost.
"Sisavci i dinosauri imaju istu priču o podrijetlu - oboje su nastali i počeli se diverzificirati još u razdoblju trijasa, prije oko 230 milijuna godina, na superkontinentu Pangea", rekao je Brusatte.
"Odatle su otišli svojim putevima, dinosauri su postajali golemi, a sisavci prema manjim veličinama u njihovoj sjeni", dodao je Brusatte.
"Ali njihove sudbine zauvijek su isprepletene. Sisavci su bili tamo kad je asteroid udario. Uspjeli su preživjeti. Imali smo pretke koji su zurili u asteroid'', prenosi Hina.
18 milijuna godina prije udara
No, jesu li dinosauri, s usporavanjem diverzifikacije i stope evolucije, već bili na 'odlasku', kao što misle neki znanstvenici? Odgovor je definitivno "ne", prema novoj studiji koja je izradila modele hranidbenih lanaca i ekoloških staništa u Sjevernoj Americi, dijelu svijeta koji ima najbolje fosilne 'zapise' iz tog vremena.
Znanstvenici su promatrali razdoblje koje obuhvaća 18 milijuna godina prije udara asteroida koji je završio razdoblje krede i 4 milijuna godina nakon toga na početku paleogena, kada su sisavci potvrdili svoju dominaciju nakon izumiranja dinosaura - osim njihove ptičje loze.
Na temelju više od 1600 fosila rekonstruirali su hranidbene lance i staništa koja su preferirali kopneni i slatkovodni kralješnjaci. Među njima su bili oni poput divovskog mesojeda T. rexa, triceratopsa s tri roga, ankilosaura, krokodila, kornjača, žaba, riba i raznih malih sisavaca koji su živjeli ispod nogu dinosaura.
Uništeni na vrhuncu
Dinosauri su živjeli u stabilnim ekološkim nišama za koje su bili dobro prilagođeni, otkrili su znanstvenici.
"Drugim riječima, dinosauri su uništeni na svom vrhuncu", rekao je ekolog Jorge García-Giron sa Sveučilišta Oulu u Finskoj i Sveučilišta Leon u Španjolskoj, vodeći autor istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances.
Sisavci su tada počeli postavljati temelje za svoj kasniji uspon, diverzificirajući svoje ekološke niše i razvijajući raznovrsniju prehranu, ponašanje i toleranciju na klimu, dodao je García-Giron.
Dinosauri su se nastavili razvijati i prilagođavati tijekom sumraka svoje vladavine Zemljom, s pojavom novih vrsta i nestajanjem starih, pokazalo je istraživanje.
Neki od velikih biljojeda poput rogatih i pačjih dinosaura zamijenjeni su većim brojem vrsta biljojeda srednje veličine.
Promjena svijeta
Neka prethodna istraživanja sugeriraju da se bioraznolikost dinosaura smanjila znatno prije udara asteroida, na temelju fosilnih zapisa raznih obitelji dinosaura.
"Postojala je ta zabrinjavajuća pomisao da su dinosauri ionako bili na odlasku, s obzirom na dugu silaznu liniju, kada ih je asteroid riješio njihova jada", rekao je paleontolog i koautor studije Steve Brusatte sa Sveučilišta u Edinburghu.
"Sada možemo sa sigurnošću reći: dinosauri su bili u snazi, sa stabilnim ekosustavima, sve dok ih asteroid iznenada nije ubio."
Činjenica da su dinosauri bili tako dobro prilagođeni svojoj klimi i okolišu možda ih je uništila.
"Kad je asteroid udario, nastao je kaos i dinosauri se nisu mogli nositi s iznenadnom promjenom svijeta na koji su tako navikli", rekao je Brusatte.
"Naša studija sugerira da je vjerojatno međusobno djelovanje mnogih drugih ekoloških značajki, uključujući veličinu tijela, prehranu, ponašanje i plastičnost ekosustava, pripremilo određene manje životinje za bolje preživljavanje nakon udara asteroida", rekao je paleontolog i koautor studije Alfio Alessandro Chiarenza sa Sveučilišta u Vigu u Španjolskoj.
Multituberkulati
Sisavci prije asteroida uključivali su sada izumrlu skupinu nalik glodavcima zvanu multituberkulati, kao i rođake današnjih tobolčara i plodvaša.
Nakon masovnog izumiranja pojavili su se novi sisavci, uključujući mnoge prave plodvaše - skupinu koja rađa dobro razvijene mlade, a koja obuhvaća većinu današnjih sisavaca od kitova do šišmiša i od afričkog mravojeda do čovjeka.
Veličina tijela postapokaliptičnih sisavaca brzo je rasla kao i ekološka raznolikost.
"Sisavci i dinosauri imaju istu priču o podrijetlu - oboje su nastali i počeli se diverzificirati još u razdoblju trijasa, prije oko 230 milijuna godina, na superkontinentu Pangea", rekao je Brusatte.
"Odatle su otišli svojim putevima, dinosauri su postajali golemi, a sisavci prema manjim veličinama u njihovoj sjeni", dodao je Brusatte.
"Ali njihove sudbine zauvijek su isprepletene. Sisavci su bili tamo kad je asteroid udario. Uspjeli su preživjeti. Imali smo pretke koji su zurili u asteroid'', prenosi Hina.
