Njemački medij Tageszeitung (TAZ) objavio je kako bi takozvano pravilo za Zapadni Balkan, koje omogućava radnicima iz više balkanskih zemalja dolazak u Njemačku, pod novom vladom moglo biti značajno ograničeno.
"Njemačka treba radnike - najmanje 400.000 godišnje, kažu stručnjaci. Jedna od mogućnosti da ti ljudi dođu u Njemačku je takozvano pravilo za Zapadni Balkan. Međutim, pod novom vladom s Friedrichom Merzom na čelu to pravilo bi moglo biti značajno ograničeno", navode.
Medij dodatno objašnjava da ova posebna regulativa omogućuje ljudima iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije da bez problema dođu raditi u Njemačku. Kako piše TAZ, za to im nije potrebna stručna sprema ni kvalifikacija - dovoljno je imati ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje.
Pravilo je uvedeno 2015. godine kako bi se smanjio broj često beznadnih zahtjeva za azil iz ovih zemalja, omogućavajući ljudima regularan pristup tržištu rada.
Od tada je, prema TAZ-u, broj zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana značajno opao. Migranti iz ovog dijela Europe često rade u medicinskom i građevinskom sektoru, restoranima i hotelima. Semaforska vlada Olafa Scholza (SPD, Zeleni i Liberali) je 2024. godine ne samo produžila pravilo za Zapadni Balkan već i povećala kvotu za dodjelu radnih viza s 25.000 na 50.000 godišnje.
Nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan
Novu vladu će gotovo sigurno predvoditi demokršćanske stranke Unije (CDU) Friedricha Merza, dok su koalicijski pregovori CDU-a, bavarskog CSU-a i SPD-a trenutačno u tijeku, javlja DW.
"Ali na iznenađenje svih u dokumentu radne grupe za rad i socijalna pitanja nije se našla nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan", piše TAZ. "Raniji pregovarački dokument navodio je namjeru da se imigracija koja se odvija zbog ovog pravila ponovno 'ograniči' na prvobitnih 25.000 osoba godišnje." CDU nije komentirao tekuće pregovore, dok SPD nije odgovorio do zaključenja ovog izdanja TAZ-a.
Ekonomski stručnjak Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao učinke dolaska radne snage sa Zapadnog Balkana, smatra da ukidanje ovog pravila ne bi bila dobra ideja jer se oni "jako dobro snalaze na tržištu rada".
Bolji rezultati od bilo koje druge grupe imigranata - a i mnogih domaćih radnika
Tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku oko 95% njih ostaje zaposleno, što se povezuje s činjenicom da je boravišna dozvola vezana uz status zaposlenja. "Oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge grupe imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika", citira TAZ ekonomista Brückera.
Migranti gotovo ne koriste socijalnu pomoć, a "razina kvalifikacija je viša nego što se očekivalo". Iako pravilo za Zapadni Balkan ne zahtijeva kvalifikacije, većina imigranata obavlja kvalificirane poslove. "Ovdje imamo regularne radne odnose, što je dobro za gospodarstvo, tvrtke i porezne prihode", ističe Brücker.
Njemačka svake godine gubi 400.000 radnika zbog demografskih promjena. "Ako dodatno smanjimo kanale koji dobro funkcioniraju, imat ćemo ozbiljan problem", dodaje Brücker, a prenosi DW.
"Više bismo trebali govoriti o sposobnostima tih osoba"
Politolog Holger Kolb iz Savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju objasnio je da je radna snaga sa Zapadnog Balkana imala znatno manje mogućnosti dolaska u Njemačku kada je regulativa uvedena nego što ih danas ima.
"Pristup njemačkom tržištu rada u međuvremenu je olakšan; danas postoje bolji pravni okviri za radnu imigraciju", pojašnjava Kolb i navodi primjer "partnerskog programa za priznavanje kvalifikacija".
"Program omogućava ljudima da dođu u Njemačku kako bi radili u određenom zanimanju dok pokušavaju dobiti priznanje svojih svjedodžbi i diploma. Nakon priznavanja kvalifikacija osoba postaje stručna radna snaga i može dobiti trajnu boravišnu dozvolu već nakon tri umjesto pet godina. Također je olakšano spajanje obitelji za kvalificirane radnike", ukazuje Kolb.
Za razliku od Brückera, Kolb podržava smanjenje kvota za Zapadni Balkan jer smatra da pitanje podrijetla ne bi trebalo biti važno kod radne migracije. "Više bismo trebali govoriti o sposobnostima tih osoba", naveo je Kolb. "Pravilo za Zapadni Balkan suprotno je ovoj osnovnoj ideji."
"Njemačka treba radnike - najmanje 400.000 godišnje, kažu stručnjaci. Jedna od mogućnosti da ti ljudi dođu u Njemačku je takozvano pravilo za Zapadni Balkan. Međutim, pod novom vladom s Friedrichom Merzom na čelu to pravilo bi moglo biti značajno ograničeno", navode.
Medij dodatno objašnjava da ova posebna regulativa omogućuje ljudima iz Albanije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije da bez problema dođu raditi u Njemačku. Kako piše TAZ, za to im nije potrebna stručna sprema ni kvalifikacija - dovoljno je imati ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje.
Pravilo je uvedeno 2015. godine kako bi se smanjio broj često beznadnih zahtjeva za azil iz ovih zemalja, omogućavajući ljudima regularan pristup tržištu rada.
Od tada je, prema TAZ-u, broj zahtjeva za azil iz zemalja Zapadnog Balkana značajno opao. Migranti iz ovog dijela Europe često rade u medicinskom i građevinskom sektoru, restoranima i hotelima. Semaforska vlada Olafa Scholza (SPD, Zeleni i Liberali) je 2024. godine ne samo produžila pravilo za Zapadni Balkan već i povećala kvotu za dodjelu radnih viza s 25.000 na 50.000 godišnje.
Nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan
Novu vladu će gotovo sigurno predvoditi demokršćanske stranke Unije (CDU) Friedricha Merza, dok su koalicijski pregovori CDU-a, bavarskog CSU-a i SPD-a trenutačno u tijeku, javlja DW.
"Ali na iznenađenje svih u dokumentu radne grupe za rad i socijalna pitanja nije se našla nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan", piše TAZ. "Raniji pregovarački dokument navodio je namjeru da se imigracija koja se odvija zbog ovog pravila ponovno 'ograniči' na prvobitnih 25.000 osoba godišnje." CDU nije komentirao tekuće pregovore, dok SPD nije odgovorio do zaključenja ovog izdanja TAZ-a.
Ekonomski stručnjak Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao učinke dolaska radne snage sa Zapadnog Balkana, smatra da ukidanje ovog pravila ne bi bila dobra ideja jer se oni "jako dobro snalaze na tržištu rada".
Bolji rezultati od bilo koje druge grupe imigranata - a i mnogih domaćih radnika
Tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku oko 95% njih ostaje zaposleno, što se povezuje s činjenicom da je boravišna dozvola vezana uz status zaposlenja. "Oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge grupe imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika", citira TAZ ekonomista Brückera.
Migranti gotovo ne koriste socijalnu pomoć, a "razina kvalifikacija je viša nego što se očekivalo". Iako pravilo za Zapadni Balkan ne zahtijeva kvalifikacije, većina imigranata obavlja kvalificirane poslove. "Ovdje imamo regularne radne odnose, što je dobro za gospodarstvo, tvrtke i porezne prihode", ističe Brücker.
Njemačka svake godine gubi 400.000 radnika zbog demografskih promjena. "Ako dodatno smanjimo kanale koji dobro funkcioniraju, imat ćemo ozbiljan problem", dodaje Brücker, a prenosi DW.
"Više bismo trebali govoriti o sposobnostima tih osoba"
Politolog Holger Kolb iz Savjetodavnog vijeća za integraciju i migraciju objasnio je da je radna snaga sa Zapadnog Balkana imala znatno manje mogućnosti dolaska u Njemačku kada je regulativa uvedena nego što ih danas ima.
"Pristup njemačkom tržištu rada u međuvremenu je olakšan; danas postoje bolji pravni okviri za radnu imigraciju", pojašnjava Kolb i navodi primjer "partnerskog programa za priznavanje kvalifikacija".
"Program omogućava ljudima da dođu u Njemačku kako bi radili u određenom zanimanju dok pokušavaju dobiti priznanje svojih svjedodžbi i diploma. Nakon priznavanja kvalifikacija osoba postaje stručna radna snaga i može dobiti trajnu boravišnu dozvolu već nakon tri umjesto pet godina. Također je olakšano spajanje obitelji za kvalificirane radnike", ukazuje Kolb.
Za razliku od Brückera, Kolb podržava smanjenje kvota za Zapadni Balkan jer smatra da pitanje podrijetla ne bi trebalo biti važno kod radne migracije. "Više bismo trebali govoriti o sposobnostima tih osoba", naveo je Kolb. "Pravilo za Zapadni Balkan suprotno je ovoj osnovnoj ideji."
