Njemački gospodarstvenici izrazili su nezadovoljstvo namjerom Vlade te države da ograniči priliv radne snage sa zapadnog Balkana na 25.000 godišnje, javlja Al Jazeera Balkans.
Gospodarstvenici navode kako je uredba o zapadnom Balkanu, koja je na snazi od siječnja 2016. godine, otvorila mogućnosti za zaposlenje u Njemačkoj ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, istovremeno smanjila ilegalnu imigraciju i predstavlja uspješan model njemačke migracione politike, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na njemačke medije.
List dalje navodi kako "od dodatne radne snage nisu profitirala samo poduzeća, već i njemački fondovi socijalnog osiguranja".
Kako prenosi Deutsche Welle, nacrt zakona na kojem rade ministarstva, kako bi se broj radnika sa zapadnog Balkana ograničio na 25.000 godišnje, naišao na kritiku sa više strana. Handelsblatt citira političara Zelenih Dietera Janeceka koji kaže da je to "besmislen, kratkovid i potpuno pogrešan signal" i dodaje da se otpor formira i u gospodarstvu.
Achim Dercks, zamjenik izvršnog direktora Njemačke gospodarske komore (DIHK), kaže kako poslije krize, kada potražnja za kvalificiranim radnicima ponovo poraste, predviđeni kontigent može postati usko grlo. Sličan stav ima i Savezno udruženje njemačkih udruženja poslodavaca (BDA).
''Savezna Vlada opravdava reformu s jedne strane činjenicom da postojeća Uredba ističe krajem godine, a s druge strane naglašava da velika potražnja za vizama predstavlja ogromno opterećenje za konzulate u državama zapadnog Balkana. Dugo čekanje na vizu dovodi do nezadovoljstva poslodavaca i radnika'', navodi se u nacrtu prijedloga zakona.
Umjesto određivanja kvote, političari bi trebali uvesti efikasnije procedure za izdavanje viza, kaže Dercks iz DIHK-a, te dodaje da bi digitalizacija tu mogla značajno pomoći, navodi Handelsblatt.
Važnan aspekt za njemačku javnost
List piše o važnom aspektu za njemačku javnost, naime "studija eksperta za migracije Herberta Brueckera i njegovih kolega sa Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) pokazuje da se strahovi u vezi s prilivom radnika sa zapadnog Balkana nisu obistinili".
Udio nezaposlenih i primalaca socijalne pomoći među onima koji dolaze na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu je najmanji u usporedbi s svim ostalim skupinama migranata.
Građani zapadnog Balkana su se također bolje snašli u pogledu stabilnosti zaposlenja i zarada. Više od polovice njih (54 posto) rade kao stručnjaci i kvalificirani radnici, dok 42 posto rade kao takozvani pomoćni radnici.
Handelsblatt ističe da "zaposlenih sa zapadnog Balkana u Njemačkoj posebno mnogo ima u građevinskoj industriji, koja se snažno zalaže za produženje Uredbe".
Centralna asocijacija njemačke građevinske industrije (ZDB) procjenjuje kako približno 50.000 građevinskih radnika sa zapadnog Balkana radi na njemačkim gradilištima, uključujući armirače, koje je teško naći u Njemačkoj.
Gospodarstvenici navode kako je uredba o zapadnom Balkanu, koja je na snazi od siječnja 2016. godine, otvorila mogućnosti za zaposlenje u Njemačkoj ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, istovremeno smanjila ilegalnu imigraciju i predstavlja uspješan model njemačke migracione politike, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na njemačke medije.
List dalje navodi kako "od dodatne radne snage nisu profitirala samo poduzeća, već i njemački fondovi socijalnog osiguranja".
Kako prenosi Deutsche Welle, nacrt zakona na kojem rade ministarstva, kako bi se broj radnika sa zapadnog Balkana ograničio na 25.000 godišnje, naišao na kritiku sa više strana. Handelsblatt citira političara Zelenih Dietera Janeceka koji kaže da je to "besmislen, kratkovid i potpuno pogrešan signal" i dodaje da se otpor formira i u gospodarstvu.
Achim Dercks, zamjenik izvršnog direktora Njemačke gospodarske komore (DIHK), kaže kako poslije krize, kada potražnja za kvalificiranim radnicima ponovo poraste, predviđeni kontigent može postati usko grlo. Sličan stav ima i Savezno udruženje njemačkih udruženja poslodavaca (BDA).
''Savezna Vlada opravdava reformu s jedne strane činjenicom da postojeća Uredba ističe krajem godine, a s druge strane naglašava da velika potražnja za vizama predstavlja ogromno opterećenje za konzulate u državama zapadnog Balkana. Dugo čekanje na vizu dovodi do nezadovoljstva poslodavaca i radnika'', navodi se u nacrtu prijedloga zakona.
Umjesto određivanja kvote, političari bi trebali uvesti efikasnije procedure za izdavanje viza, kaže Dercks iz DIHK-a, te dodaje da bi digitalizacija tu mogla značajno pomoći, navodi Handelsblatt.
Važnan aspekt za njemačku javnost
List piše o važnom aspektu za njemačku javnost, naime "studija eksperta za migracije Herberta Brueckera i njegovih kolega sa Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) pokazuje da se strahovi u vezi s prilivom radnika sa zapadnog Balkana nisu obistinili".
Udio nezaposlenih i primalaca socijalne pomoći među onima koji dolaze na osnovu Uredbe o zapadnom Balkanu je najmanji u usporedbi s svim ostalim skupinama migranata.
Građani zapadnog Balkana su se također bolje snašli u pogledu stabilnosti zaposlenja i zarada. Više od polovice njih (54 posto) rade kao stručnjaci i kvalificirani radnici, dok 42 posto rade kao takozvani pomoćni radnici.
Handelsblatt ističe da "zaposlenih sa zapadnog Balkana u Njemačkoj posebno mnogo ima u građevinskoj industriji, koja se snažno zalaže za produženje Uredbe".
Centralna asocijacija njemačke građevinske industrije (ZDB) procjenjuje kako približno 50.000 građevinskih radnika sa zapadnog Balkana radi na njemačkim gradilištima, uključujući armirače, koje je teško naći u Njemačkoj.
