Njemačke firme planiraju pokrenuti eksperimentalni četverodnevni radni tjedan od 1. veljače, prateći globalni trend u istraživanju kraćeg radnog vremena i povećanja produktivnosti radnika.
Eksperiment će trajati šest mjeseci i obuhvatit će 45 firmi koje će mjeriti produktivnost zaposlenika. Unatoč smanjenju satnice, radnici će zadržati svoje plaće. Cilj je provjeriti tvrdnje sindikata o povećanoj sreći, zdravlju i učinkovitosti zaposlenika koji rade manje.
Soren Fricke, suosnivač Solidsensea, tvrdi: "Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati."
Projekt naglašava promjene na njemačkom tržištu rada, gdje manjak kvalificiranih radnika stavlja pritisak na firme.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta.
Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
"Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio", objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Međutim, ministar financija Christian Lindner izrazio je protivljenje ovoj inicijativi, tvrdeći da bi kraći radni tjedan ugrozio ekonomski rast zemlje.
Zagovornici eksperimenta vjeruju da će povećanje učinkovitosti, smanjenje bolovanja i privlačenje novih kadrova biti pozitivni ishodi, prenosi Index pisanje Bloomberga.
Eksperiment će trajati šest mjeseci i obuhvatit će 45 firmi koje će mjeriti produktivnost zaposlenika. Unatoč smanjenju satnice, radnici će zadržati svoje plaće. Cilj je provjeriti tvrdnje sindikata o povećanoj sreći, zdravlju i učinkovitosti zaposlenika koji rade manje.
Soren Fricke, suosnivač Solidsensea, tvrdi: "Četverodnevni tjedan, ako funkcionira, dugoročno nas neće ništa koštati."
Projekt naglašava promjene na njemačkom tržištu rada, gdje manjak kvalificiranih radnika stavlja pritisak na firme.
Prema prošlogodišnjem istraživanju lobija u industriji, polovica njemačkih firmi barem djelomično ne može popuniti slobodna mjesta.
Softverski div SAP SE prestao je tražiti sveučilišne diplome od kandidata za posao 2022., dok je nekretninski div Vonovia SE prošle godine zaposlio ljude iz Kolumbije kako bi se izborio s manjkom radnika.
Bloomberg piše da bi problem mogao samo biti gori. Do 2034. godine njemačko tržište rada napustit će više od sedam milijuna ljudi zbog kombinacije pada stope rođenih i starenja populacije.
"Mogu se uključiti i pozicionirati kao moderni poslodavac ili jednostavno reći da svi moramo raditi više i doći u situaciju kada više neću imati nikoga tko bi za mene radio", objašnjava Henning Roeper, izvršni direktor Eurolama, proizvođača prozora.
Međutim, ministar financija Christian Lindner izrazio je protivljenje ovoj inicijativi, tvrdeći da bi kraći radni tjedan ugrozio ekonomski rast zemlje.
Zagovornici eksperimenta vjeruju da će povećanje učinkovitosti, smanjenje bolovanja i privlačenje novih kadrova biti pozitivni ishodi, prenosi Index pisanje Bloomberga.
