Njemačka vlada planira ukinuti godišnje isplate protestantskoj i katoličkoj crkvi koje su uvedene još početkom 19. stoljeća, prenose njemački mediji u petak.
"Njemačka vlada planira u rujnu donijeti zakon kojim se ukidaju godišnja obeštećenja crkvi i to bez zelenog svjetla saveznih pokrajina", prenose njemački mediji pozivajući se na izvore u socijaldemokratsko-zeleno-liberalnoj vladi kancelara Olafa Scholza.
Ova vlada se još u koalicijskom ugovoru obvezala na ukidanje godišnje isplate obeštećenja crkvama koje je na snazi još od početka 19. stoljeća ali su se protivile neke savezne pokrajine.
Sada bi, kako je za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) naveo glasnogovornik vladajućih socijaldemokrata za vjerska pitanja Lars Castellucci, zakon trebao biti oblikovan tako da neće biti potrebno zeleno svjetlo Bundesrata, doma saveznih pokrajina.
Godišnja obeštećenja države dvjema najvećim njemačkim crkvama, protestantskoj i katoličkoj, temelje se na ugovoru koji su početkom 19. stoljeća u jeku sekularizacije države i nacionalizacije crkvenih posjeda, njemačke kneževine sklopile s crkvama.
600 milijuna eura godišnje
Nastojanja da se ove isplate obustave postoje još od vremena Weimarske republike. Njemačke savezne pokrajine godišnje u ime ovih obeštećenja crkvama isplaćuju oko 600 milijuna eura.
Kako piše FAZ, crkve se načelno slažu s okončanjem godišnjih isplata jer su svjesne toga da ova vrsta financijske pomoći "nailazi na malo razumijevanja među građanima".
Crkveni dužnosnici, kako se nadalje navodi, strahuju i od jačanja stranaka ekstremne desnice i ljevice, AfD-a i BSW-a koje se osjetno kritičnije odnose prema crkvama nego etablirane stranke.
Osim toga glavni izvor prihoda obaju njemačkih crkava i dalje ostaje crkveni porez kojeg plaćaju svi zaposleni koji su registrirani kao članovi protestantske ili katoličke crkve. Prihodi od ovog poreza usprkos konstantnom smanjenju broja pripadnika crkve - zbog istodobno sve većeg broja zaposlenih - godinama rastu.
Visina poreza iznosi 9 posto od visine poreza na prihod. Njemačka katolička crkva je preko poreza 2023. sakupila 6,5 a protestantska 5,9 milijardi eura.
"Njemačka vlada planira u rujnu donijeti zakon kojim se ukidaju godišnja obeštećenja crkvi i to bez zelenog svjetla saveznih pokrajina", prenose njemački mediji pozivajući se na izvore u socijaldemokratsko-zeleno-liberalnoj vladi kancelara Olafa Scholza.
Ova vlada se još u koalicijskom ugovoru obvezala na ukidanje godišnje isplate obeštećenja crkvama koje je na snazi još od početka 19. stoljeća ali su se protivile neke savezne pokrajine.
Sada bi, kako je za Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) naveo glasnogovornik vladajućih socijaldemokrata za vjerska pitanja Lars Castellucci, zakon trebao biti oblikovan tako da neće biti potrebno zeleno svjetlo Bundesrata, doma saveznih pokrajina.
Godišnja obeštećenja države dvjema najvećim njemačkim crkvama, protestantskoj i katoličkoj, temelje se na ugovoru koji su početkom 19. stoljeća u jeku sekularizacije države i nacionalizacije crkvenih posjeda, njemačke kneževine sklopile s crkvama.
600 milijuna eura godišnje
Nastojanja da se ove isplate obustave postoje još od vremena Weimarske republike. Njemačke savezne pokrajine godišnje u ime ovih obeštećenja crkvama isplaćuju oko 600 milijuna eura.
Kako piše FAZ, crkve se načelno slažu s okončanjem godišnjih isplata jer su svjesne toga da ova vrsta financijske pomoći "nailazi na malo razumijevanja među građanima".
Crkveni dužnosnici, kako se nadalje navodi, strahuju i od jačanja stranaka ekstremne desnice i ljevice, AfD-a i BSW-a koje se osjetno kritičnije odnose prema crkvama nego etablirane stranke.
Osim toga glavni izvor prihoda obaju njemačkih crkava i dalje ostaje crkveni porez kojeg plaćaju svi zaposleni koji su registrirani kao članovi protestantske ili katoličke crkve. Prihodi od ovog poreza usprkos konstantnom smanjenju broja pripadnika crkve - zbog istodobno sve većeg broja zaposlenih - godinama rastu.
Visina poreza iznosi 9 posto od visine poreza na prihod. Njemačka katolička crkva je preko poreza 2023. sakupila 6,5 a protestantska 5,9 milijardi eura.
