Njemačka će u petak obustaviti rad tri od šest preostalih nuklearnih elektrana u sklopu plana o napuštanju nuklearne energije i okretanju proizvodnji struje iz obnovljivih izvora.
Vlada je odlučila ubrzati gašenje nuklearki nakon katastrofe u japanskom gradu Fukushimi 2011. godine kada su potres i cunami teško oštetili elektranu smještenu tik uz more.
Bila je to najveća nuklearna katastrofa u svijetu nakon one u Černobilu, koja se dogodila 25 godina ranije, podsjeća Reuters.
Njemačka je sada odlučila 31. prosinca, nakon tri i pol desetljeća rada, ugasiti reaktore Brokdorf, Grohnde i Gundremmingen C, kojima upravljaju energetski divovi E.ON i RWE.
Preostale tri nuklearne elektrane, Isar 2, Emsland i Neckarwestheim II, bit će ugašene do kraja iduće godine.
Njemačka će se time definitivno oprostiti od energije koju neki smatraju čistom i jeftinom, i to u razdoblju obilježenom ambicioznim klimatskim ciljevima i rastom cijena električne energije, primjećuje Reuters.
"Za energetsku industriju u Njemačkoj postupno gašenje nuklearki označava kraj korištenja tog izvora energije", ističe Kerstin Andreae, čelnica udruženja energetske industrije BDEW.
Šest nuklearnih elektrana zaslužno je za 12 posto ukupno proizvedene električne energije u Njemačkoj u 2021. godini, pokazali su preliminarni podaci udruženja.
Udio obnovljive energije iznosio je gotovo 41 posto, ugljena nešto manje od 28 posto, a plina približno 15 posto, podaci su toga udruženja.
Njemačka želi od 2030. godine podmirivati 80 posto potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora, što namjeravaju postići širenjem infrastrukture za proizvodnju struje iz energije vjetra i Sunca.
E.ON procjenjuje da će ukupni troškovi demontaže iznositi oko 1,1 milijardu eura po postrojenju. Prošle godinee kompanija je rezervirala 9,4 milijarde eura za postnuklearno razdoblje, što bi trebalo pokriti demontažu postrojenja, pakiranje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Demontaža će, kako se očekuje, biti dovršena do 2040. godine.
Vlada je odlučila ubrzati gašenje nuklearki nakon katastrofe u japanskom gradu Fukushimi 2011. godine kada su potres i cunami teško oštetili elektranu smještenu tik uz more.
Bila je to najveća nuklearna katastrofa u svijetu nakon one u Černobilu, koja se dogodila 25 godina ranije, podsjeća Reuters.
Njemačka je sada odlučila 31. prosinca, nakon tri i pol desetljeća rada, ugasiti reaktore Brokdorf, Grohnde i Gundremmingen C, kojima upravljaju energetski divovi E.ON i RWE.
Preostale tri nuklearne elektrane, Isar 2, Emsland i Neckarwestheim II, bit će ugašene do kraja iduće godine.
Njemačka će se time definitivno oprostiti od energije koju neki smatraju čistom i jeftinom, i to u razdoblju obilježenom ambicioznim klimatskim ciljevima i rastom cijena električne energije, primjećuje Reuters.
"Za energetsku industriju u Njemačkoj postupno gašenje nuklearki označava kraj korištenja tog izvora energije", ističe Kerstin Andreae, čelnica udruženja energetske industrije BDEW.
Šest nuklearnih elektrana zaslužno je za 12 posto ukupno proizvedene električne energije u Njemačkoj u 2021. godini, pokazali su preliminarni podaci udruženja.
Udio obnovljive energije iznosio je gotovo 41 posto, ugljena nešto manje od 28 posto, a plina približno 15 posto, podaci su toga udruženja.
Njemačka želi od 2030. godine podmirivati 80 posto potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora, što namjeravaju postići širenjem infrastrukture za proizvodnju struje iz energije vjetra i Sunca.
E.ON procjenjuje da će ukupni troškovi demontaže iznositi oko 1,1 milijardu eura po postrojenju. Prošle godinee kompanija je rezervirala 9,4 milijarde eura za postnuklearno razdoblje, što bi trebalo pokriti demontažu postrojenja, pakiranje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Demontaža će, kako se očekuje, biti dovršena do 2040. godine.
