Posebna dozvola, koja omogućuje dolazak ekonomskih migranata iz država Zapadnog Balkana u Njemačku, bit će produžena. Prema nacrtu odredbe, dostupne njemačkoj novinskoj agenciji dpa, njemačko Ministarstvo rada trebalo bi produžiti tzv. Regulativu za Zapadni Balkan, tako da će ona vrijediti sve do 2023. godine.
To znači da će državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno od formalnih kvalifikacija za dobivanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku. Godišnje je tako za dolazak u Njemačku predviđen ukupan kontingent od 25.000 ljudi sa Zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje.
Ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana od siječnja 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku - čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduvjet je da podnositelj prijave može pokazati ugovor o radu s poslodavcem u Njemačkoj i da postoji suglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnositelj molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.
Ne prestaje potreba za radnom snagom s Balkana
Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da vrijedi krajem prosinca ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 posto radne snage sa Zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalificirani ili visokokvalificirani radnici, kao specijalisti ili eksperti.
Do danas nije bilo jasno hoće li doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa Zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demokršćanskih stranaka CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj, piše DW.
Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada "ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”.
To znači da će državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova i dalje biti omogućeno da, neovisno od formalnih kvalifikacija za dobivanje radnog mjesta, smiju doputovati na rad u Njemačku. Godišnje je tako za dolazak u Njemačku predviđen ukupan kontingent od 25.000 ljudi sa Zapadnog Balkana. Ministarstvo rada je odgovarajući nacrt proslijedilo njemačkoj vladi na usvajanje.
Ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana od siječnja 2016. godine mogu dobiti radnu vizu i doći za Njemačku - čak i bez znanja njemačkog jezika i profesionalnih kvalifikacija. Preduvjet je da podnositelj prijave može pokazati ugovor o radu s poslodavcem u Njemačkoj i da postoji suglasnost Saveznog njemačkog ureda za zapošljavanje (BA). Podnositelj molbe mora dokazati da prethodno nije primao socijalnu pomoć u Njemačkoj.
Ne prestaje potreba za radnom snagom s Balkana
Ova posebna regulativa je uspostavljena zbog velikog broja azilanata i trebala je prestati da vrijedi krajem prosinca ove godine. Prema istraživanju Instituta za tržište rada i profesionalno zapošljavanje (IAB) 58 posto radne snage sa Zapadnog Balkana radi u Njemačkoj kao kvalificirani ili visokokvalificirani radnici, kao specijalisti ili eksperti.
Do danas nije bilo jasno hoće li doći do planiranog produženja regulative za radnu snagu sa Zapadnog Balkana. Razlog je bila skepsa uglavnom demokršćanskih stranaka CDU i CSU uzrokovana pandemijom korone i strahom od povećanja broja nezaposlenih u Njemačkoj, piše DW.
Veliki broj radnika iz zemalja Zapadnog Balkana, kako kažu u krugovima njemačke vlade, zaposlen je u građevinarstvu. Tu za sada "ne postoji trend koji bi ukazivao na smanjenje potrebe za radnom snagom”.
