U ovom trenutku nitko pouzdano ne zna koliko političkih stranaka ima u BiH jer ne postoji registar stranaka i nije obvezna prijava registracije stranke Središnjem izbornom povjerenstvu BiH, objavio je Dnevni avaz.
Kako je za Avaz potvrdila Maksida Pirić, glasnogovornica povjerenstva, procjene su da u našoj zemlji djeluje oko 150 stranaka.
''Ali, ni Središnje izborno povjerenstvo BiH ne zna točan broj političkih stranaka, jer se one registriraju u nadležnim pravosudnim institucijama, a ne u Povjerenstvu. Svaki sud nadležan za registraciju trebao bi imati te podatke'', kaže Pirić.
Središnje izborno povjerenstvo uglavnom kroz financijske izvještaje dobije i podatke o strankama. Tako 31. ožujka istječe rok za predaju tih izvještaja za 2017., prema kojima će Povjerenstvo, primjerice, moći vidjeti koliko novih stranaka u prošloj u odnosu na godinu ranije.
S obzirom na to da su ove godine opći izbori, već krajem svibnja, do kada se stranke prijavljuju za sudjelovanje u izbornoj utrci, znat će se koliko ih je aktivnih. Premda je u BiH najviše petnaestak parlamentarnih stranaka na svim razinama koje prelaze izborni prag, a tek pet-šest onih sa značajnijim izbornim rezultatom, to ne sprječava nove registracije.
Pokazuju to i primjeri posljednjih nekoliko dana, kada su u BiH osnovane najmanje dvije stranke, a prije nekoliko mjeseci i treća. Iza sve tri, navodi Avaz, stoje bivši kadrovi i članovi SDA.
No, dok se stranke rađaju uz veliku pompu i skupove, one umiru i gase se u tišini. U posljednjih osam godina Središnjem izbornom povjerenstvu je podnio zahtjev nadležnim sudovima da se iz njihovih registara izbrišu 172 političke stranke.
Do kraja prošle godine sudovi su ih izbrisali 158. Tako u Banja Luci više ne postoje 64 stranke, u Sarajevu je iz sudskog registra izbrisana 41, u Tuzli njih 18 te Bijeljini 13.
Kako je za Avaz potvrdila Maksida Pirić, glasnogovornica povjerenstva, procjene su da u našoj zemlji djeluje oko 150 stranaka.
''Ali, ni Središnje izborno povjerenstvo BiH ne zna točan broj političkih stranaka, jer se one registriraju u nadležnim pravosudnim institucijama, a ne u Povjerenstvu. Svaki sud nadležan za registraciju trebao bi imati te podatke'', kaže Pirić.
Središnje izborno povjerenstvo uglavnom kroz financijske izvještaje dobije i podatke o strankama. Tako 31. ožujka istječe rok za predaju tih izvještaja za 2017., prema kojima će Povjerenstvo, primjerice, moći vidjeti koliko novih stranaka u prošloj u odnosu na godinu ranije.
S obzirom na to da su ove godine opći izbori, već krajem svibnja, do kada se stranke prijavljuju za sudjelovanje u izbornoj utrci, znat će se koliko ih je aktivnih. Premda je u BiH najviše petnaestak parlamentarnih stranaka na svim razinama koje prelaze izborni prag, a tek pet-šest onih sa značajnijim izbornim rezultatom, to ne sprječava nove registracije.
Pokazuju to i primjeri posljednjih nekoliko dana, kada su u BiH osnovane najmanje dvije stranke, a prije nekoliko mjeseci i treća. Iza sve tri, navodi Avaz, stoje bivši kadrovi i članovi SDA.
No, dok se stranke rađaju uz veliku pompu i skupove, one umiru i gase se u tišini. U posljednjih osam godina Središnjem izbornom povjerenstvu je podnio zahtjev nadležnim sudovima da se iz njihovih registara izbrišu 172 političke stranke.
Do kraja prošle godine sudovi su ih izbrisali 158. Tako u Banja Luci više ne postoje 64 stranke, u Sarajevu je iz sudskog registra izbrisana 41, u Tuzli njih 18 te Bijeljini 13.
