Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za Federaciju BiH nije postignut dogovor o iznosu minimalne plaće u FBiH. Predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH Mevludin Bektić kazao je kako su oni predložili da najniža plaća iznosi 700 KM neto, Udruga poslodavaca FBiH iznijela je prijedlog od 60 posto od prosječne plaće u FBiH, dok predstavnici Vlade FBiH nisu imali prijedlog, piše Večernji list BiH.
- Ništa nismo dogovorili. Na sjednici smo imali prijedloge Udruge poslodavaca FBiH, oni su zapravo deklarativno govorili o donošenju uredbe o najnižoj plaći ili propisima. Mi smo dali konkretan prijedlog, Vlada FBiH nije imala svoj prijedlog, što je trivijalno jer ona na osnovi članka 78. Zakona o radu FBiH donosi uredbu o najnižoj plaći u FBiH.
U nastavku sjednice izgubili smo kvorum jer je federalna ministrica financija Jelka Milićević morala otići na drugi sastanak. Zakazan je kolegij ESV-a za sljedećih deset dana, a na kojem će se utvrditi termin za nastavak ove sjednice koju smo prekinuli - rekao je Bektić za Faktor. Predstavnici Sindikata BiH tražili su da minimalna plaća iznosi 70 posto od prosječne plaće u FBiH, odnosno 700 KM neto. Prijedlog poslodavaca bio je znatno niži od prijedloga sindikata. - Oni su išli na 60 posto od prosječne plaće u Federaciji (oko 580 KM), međutim, tu je bila nejasna situacija jer još nisu donijeli zakone o doprinosima i porezu na dohodak, u parlamentarnoj su proceduri. Ne možemo čekati da se oni donesu jer želimo da prestane nedopustivo izrabljivanje radne snage. Naš stav je da se mora što prije utvrditi minimalna plaća, pod hitno, u okviru postojećih zakonskih rješenja. Što će se dogoditi dalje s ta dva zakona, to je alternativa. Ali ako budemo taoci ova dva zakona, mislim da to može trajati vječnost, a mi ne može staviti radnike u stanje hibernacije, da čekaju neko nadolazeće vrijeme i da se netko smiluje - kazao je Bektić. Sada je loptica na Vladi FBiH.
U nastavku sjednice Vlada FBiH mora donijeti uredbu kako bi bila razmatrana i usuglašena s partnerima ESV-a. Vlada FBiH je ta koja, prema Zakonu o radu FBiH, donosi uredbu o najnižoj plaći u FBiH. Podsjećamo, minimalna plaća u FBiH je 406 KM i tako je od 2016. Savez samostalnih sindikata BiH, okupljen oko Mevludina Bektića, smatra kako minimalna plaća treba biti povećana na 700 KM u neto iznosu i da se tome doda 195 KM za topli obrok i regres, dok dio Sindikata BiH, okupljen oko Selvedina Šatorovića, traži da minimalna plaća bude 1000 KM. - Jako je upitno govoriti o 1000 KM jer mislim da ćemo i 700 KM u neto iznosu teško dobiti. Daj Bože da se dogovorimo. Kad kažemo 700 KM, misli se na neto plaću, bez toplog obroka, regresa. Ako su pošteni poslodavci i to objedine, imamo dodatnih 195 KM. Znači, imali bismo blizu 900 KM plaću u toj varijanti. Prema našem mišljenju, to je objektivno ovog trenutka. Nedopustivo je da minimalna plaća ostane 406 KM, otići će nam mladi, radno sposobno stanovništvo. Ako se dogovorimo 15. srpnja, iako bih volio da povećanje minimalne plaće zaživi na terenu odmah u kolovozu, mislim da je nemoguće, realno je očekivati oko Nove godine, ili u siječnju 2022. - kazao je prije sjednice Bektić.
Dogovor 15. srpnja nije postignut, a kad će i hoće li uopće, ostaje za vidjeti. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ranije je kazao kako poslodavci žele povećati plaće radnicima, ali da im prvo treba smanjiti namete. Oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 KM, koja ne može pokriti ni trećinu potrošačke košarice. O preživljavanju onih koji rade za minimalac suvišno je i govoriti, osobito ako se uzme u obzir da se potrošačka košarica za četveročlanu obitelj već dulje kreće oko 2000 KM i da samo za hranu svakog mjeseca treba izdvojiti iznos koji je približan jednoj prosječnoj bh. plaći.
- Ništa nismo dogovorili. Na sjednici smo imali prijedloge Udruge poslodavaca FBiH, oni su zapravo deklarativno govorili o donošenju uredbe o najnižoj plaći ili propisima. Mi smo dali konkretan prijedlog, Vlada FBiH nije imala svoj prijedlog, što je trivijalno jer ona na osnovi članka 78. Zakona o radu FBiH donosi uredbu o najnižoj plaći u FBiH.
U nastavku sjednice izgubili smo kvorum jer je federalna ministrica financija Jelka Milićević morala otići na drugi sastanak. Zakazan je kolegij ESV-a za sljedećih deset dana, a na kojem će se utvrditi termin za nastavak ove sjednice koju smo prekinuli - rekao je Bektić za Faktor. Predstavnici Sindikata BiH tražili su da minimalna plaća iznosi 70 posto od prosječne plaće u FBiH, odnosno 700 KM neto. Prijedlog poslodavaca bio je znatno niži od prijedloga sindikata. - Oni su išli na 60 posto od prosječne plaće u Federaciji (oko 580 KM), međutim, tu je bila nejasna situacija jer još nisu donijeli zakone o doprinosima i porezu na dohodak, u parlamentarnoj su proceduri. Ne možemo čekati da se oni donesu jer želimo da prestane nedopustivo izrabljivanje radne snage. Naš stav je da se mora što prije utvrditi minimalna plaća, pod hitno, u okviru postojećih zakonskih rješenja. Što će se dogoditi dalje s ta dva zakona, to je alternativa. Ali ako budemo taoci ova dva zakona, mislim da to može trajati vječnost, a mi ne može staviti radnike u stanje hibernacije, da čekaju neko nadolazeće vrijeme i da se netko smiluje - kazao je Bektić. Sada je loptica na Vladi FBiH.
U nastavku sjednice Vlada FBiH mora donijeti uredbu kako bi bila razmatrana i usuglašena s partnerima ESV-a. Vlada FBiH je ta koja, prema Zakonu o radu FBiH, donosi uredbu o najnižoj plaći u FBiH. Podsjećamo, minimalna plaća u FBiH je 406 KM i tako je od 2016. Savez samostalnih sindikata BiH, okupljen oko Mevludina Bektića, smatra kako minimalna plaća treba biti povećana na 700 KM u neto iznosu i da se tome doda 195 KM za topli obrok i regres, dok dio Sindikata BiH, okupljen oko Selvedina Šatorovića, traži da minimalna plaća bude 1000 KM. - Jako je upitno govoriti o 1000 KM jer mislim da ćemo i 700 KM u neto iznosu teško dobiti. Daj Bože da se dogovorimo. Kad kažemo 700 KM, misli se na neto plaću, bez toplog obroka, regresa. Ako su pošteni poslodavci i to objedine, imamo dodatnih 195 KM. Znači, imali bismo blizu 900 KM plaću u toj varijanti. Prema našem mišljenju, to je objektivno ovog trenutka. Nedopustivo je da minimalna plaća ostane 406 KM, otići će nam mladi, radno sposobno stanovništvo. Ako se dogovorimo 15. srpnja, iako bih volio da povećanje minimalne plaće zaživi na terenu odmah u kolovozu, mislim da je nemoguće, realno je očekivati oko Nove godine, ili u siječnju 2022. - kazao je prije sjednice Bektić.
Dogovor 15. srpnja nije postignut, a kad će i hoće li uopće, ostaje za vidjeti. Predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ranije je kazao kako poslodavci žele povećati plaće radnicima, ali da im prvo treba smanjiti namete. Oko 260.000 radnika u Federaciji BiH prima plaću u iznosu do 650 KM, koja ne može pokriti ni trećinu potrošačke košarice. O preživljavanju onih koji rade za minimalac suvišno je i govoriti, osobito ako se uzme u obzir da se potrošačka košarica za četveročlanu obitelj već dulje kreće oko 2000 KM i da samo za hranu svakog mjeseca treba izdvojiti iznos koji je približan jednoj prosječnoj bh. plaći.
