Pranje na visokoj temperaturi najčešće je zadana postavka u većini ciklusa pranja rublja, a mnogi vjeruju da je to jedini način da se osigura temeljito čišćenje. No, stručnjaci kažu da ti ciklusi tople vode mogu biti štetni za vašu odjeću i okoliš - a ispada da čak nisu ni potrebni, piše Mind&Body Green.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Dyes and Pigments kaže da smanjenje vremena i temperature ciklusa rublja može imati velike koristi za okoliš, prenosi 24sata.hr.
Koji su utjecaji na okoliš?
Kada odaberete toplo ili vruće pranje, 75 posto sve potrebne energije ide u zagrijavanje vode, kažu Theresa i Corinna Williams, suosnivači ekološke praonice Celsious. Smanjenje potrošnje energije po opterećenju može umanjiti račun za energiju, kao i ugljični otisak. Također vam omogućuje da više 'iznosite' odjeću.
Studija je dokazala da pranje hladnom vodom može povećati dugovječnost tkanine. Nakon usporedbe 85-minutnih ciklusa tople vode s 30-minutnim hladnim ciklusima, istraživači su otkrili da je odjeća u hladnom ciklusu zadržala svoju živu boju i izgubila manje mikrofibre.
Mikrofibra se oslobađa iz odjeće tijekom svakog pranja i 'ona čine više od trećine sve plastike koja dopire do oceana', kaže dr. Richard Blackburn.
No, mikrofibre od pamuka i drugih prirodnih izvora nalaze se u još većoj količini u moru. Osim toga, vruća voda je agresivna prema vlaknima i uzrokuje skupljanje odjeće, kaže Williams.
Kad ipak treba prati na visokim temperaturama?
Stupanj higijene koji se može postići korištenjem sredstava za dezinfekciju rublja iznimno je visok. Deterdženti današnjice imaju mogućnost pranja i na vrlo niskim temperaturama, a perilice zapravo mogu same prati i bez ikakvog prethodnog zagrijavanja vode.
Posebnu pažnju treba posvetiti pranju donjeg rublja, plahti i ručnika. Ovo rublje obavezno se pere na visokim temperaturama budući da je “bogato” izvorima zaraze, posebice tijekom bolesti i različitih infekcija. Također, preporučuje se pranje donjeg rublja odvojeno od ostalih odjevnih predmeta.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Dyes and Pigments kaže da smanjenje vremena i temperature ciklusa rublja može imati velike koristi za okoliš, prenosi 24sata.hr.
Koji su utjecaji na okoliš?
Kada odaberete toplo ili vruće pranje, 75 posto sve potrebne energije ide u zagrijavanje vode, kažu Theresa i Corinna Williams, suosnivači ekološke praonice Celsious. Smanjenje potrošnje energije po opterećenju može umanjiti račun za energiju, kao i ugljični otisak. Također vam omogućuje da više 'iznosite' odjeću.
Studija je dokazala da pranje hladnom vodom može povećati dugovječnost tkanine. Nakon usporedbe 85-minutnih ciklusa tople vode s 30-minutnim hladnim ciklusima, istraživači su otkrili da je odjeća u hladnom ciklusu zadržala svoju živu boju i izgubila manje mikrofibre.
Mikrofibra se oslobađa iz odjeće tijekom svakog pranja i 'ona čine više od trećine sve plastike koja dopire do oceana', kaže dr. Richard Blackburn.
No, mikrofibre od pamuka i drugih prirodnih izvora nalaze se u još većoj količini u moru. Osim toga, vruća voda je agresivna prema vlaknima i uzrokuje skupljanje odjeće, kaže Williams.
Kad ipak treba prati na visokim temperaturama?
Stupanj higijene koji se može postići korištenjem sredstava za dezinfekciju rublja iznimno je visok. Deterdženti današnjice imaju mogućnost pranja i na vrlo niskim temperaturama, a perilice zapravo mogu same prati i bez ikakvog prethodnog zagrijavanja vode.
Posebnu pažnju treba posvetiti pranju donjeg rublja, plahti i ručnika. Ovo rublje obavezno se pere na visokim temperaturama budući da je “bogato” izvorima zaraze, posebice tijekom bolesti i različitih infekcija. Također, preporučuje se pranje donjeg rublja odvojeno od ostalih odjevnih predmeta.
