29. siječnja 2025. ostat će u kolektivnom sjećanju u političkoj povijesti Njemačke. Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU) koje kao Unija CDU/CSU čine najveću oporbenu snagu u Bundestagu, dale su na glasovanje "plan u pet točaka" za pooštravanje politike pružanja azila u Njemačkoj. Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) i Zeleni, koji su formirali manjinsku vladu nakon raspada takozvane semafor koalicije u studenom, glasali su protiv, kao i stranka Ljevica. Samo s glasovima zastupnika Liberalno-demokratske stranke (FDP), Unija ne bi imala većinu za svoj prijedlog, piše Deutche Welle.
Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u svojim dijelovima i službeno desničarsko ekstremistička, je ta koja je demokršćanima osigurala većinu. Friedrich Merz, kandidat Unije CDU/CSU za kancelara, prihvatio je glasove AfD-a. Ključ je, kako je rekao, "učiniti pravu stvar, čak i ako se pogrešni ljudi s njom slažu". Kako građani procjenjuju Merzove postupke još se ne odražava u trenutnom trendu javnog servisa ARD-a Deutschlandtrend (Njemački trend) zbog razdoblja u kojem je provedeno ispitivanja a to je bilo prije glasanja u Bundestagu.
No najkasnije nakon napada nožem u Aschaffenburgu, Nijemci pokazuju naklonost prema radikalnim promjenama u migracijskoj politici. 68 posto ispitanih smatra da Njemačka treba primati manje izbjeglica.
Da bi broj izbjeglica trebao ostati na sadašnjoj razini, smatra 22 posto ispitanika. Tri posto njih može si zamisliti primiti još više izbjeglica. Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap anketirao je 1.336 njemačkih birača za ARD Deutschlandtrend između 27. i 29. siječnja.
Kontrolirati granice i odbijati tražitelje azila?
Plan Unije CDU/CSU predviđa, između ostalog, "stalne granične kontrole" prema susjednim zemljama i "odbijanje svih pokušaja ilegalnog ulaska bez iznimke". To bi se trebalo odnositi i na tražitelje azila. Iako je prijedlog prihvaćen u Bundestagu, on nema pravno obvezujuću snagu, nego je samo politička izjava namjere. Međutim, prema ARD-Deutschlandtrendu, većina Nijemaca bi odobrila zahtjeve Unije.
67 posto ispitanika smatra da su stalne granične kontrole dobra ideja. 57 posto je za temeljno uskraćivanje ulaska u Njemačku ljudima bez valjanih ulaznih dokumenata - čak i ako ljudi žele podnijeti zahtjev za azil.
Krše li zahtjevi Unije europsko pravo?
Nejasno je bi li takve mjere bile u skladu s europskim pravom ili bi ga kršile. Već je bilo kritika na sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije u Varšavi. Načelo otvorenih granica primjenjuje se unutar takozvanog šengenskog prostora. Kako bi smanjila neregularno useljavanje u Njemačku, njemačka savezna policija (koja je odgovorna za granice i prometna čvorišta) od jeseni provodi kontrole na svim državnim granicama, koje su zasad ograničene na razdoblje do ožujka 2025.
Luksemburg je najavio da će uložiti žalbu Europskoj komisiji ako Njemačka zatraži ponovno produljenje postojećih kontrola. Španjolska je također kritizirala da granice u šengenskom prostoru u načelu moraju ostati otvorene.
Unatoč stalnim graničnim kontrolama, samo manjina ispitanika ARD Deutschlandtrenda smatra da Njemačka ima pod kontrolom protok i način na koji izbjeglice dolaze u zemlju. Tek svaki deseti ispitanik smatra da vlasti uspješno provjeravaju identitet i broj novopridošlih.
Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) uvjerila je svoje kolege iz EU-a da će se Njemačka i dalje oslanjati na europska rješenja. "Naš glavni prioritet ostaje najbrža moguća provedba zajedničkog pakta EU-a o azilu i migracijama", rekla je Faeser u Varšavi. Ona je također pozvala na jedinstven pristup deportacijama na razini cijelog EU-a. „Neophodan je učinkovit sustav povratka na europskoj razini", istakla je ministrica.
Većina Nijemaca dijeli isti stav kao i ministrica unutarnjih poslova. No da će do zajedničkog europskog rješenja izbjegličke krize doći, s tim računa 61 posto ispitanih. Samo među pristašama AfD-a većina podržava nacionalne mjere bez obzira prema ostalim članicama.
Loše raspoloženje u Njemačkoj
Tri tjedna prije izbora opće raspoloženje njemačkih građana očito je vrlo negativno. 83 posto njih trenutna situacija u Njemačkoj zabrinjava, dok samo 13 posto vidi razloga za optimizam. Osim imigracije, birače posebno brine gospodarska situacija. Ove dvije teme spomenulo je više od četvrtine ispitanika. 20 posto zabrinuto je zbog oružanih sukoba i ratova u svijetu. 18 posto zabrinuto je zbog pomaka u društvu udesno.
Svaki četvrti ispitanik smatra da niti jedna stranka u Njemačkoj trenutno ne ulijeva optimizam i ne vjeruje u rješavanje problema. Čak i u trenutno najjaču snagu Uniju CDU/CSU u anketama vjeruje samo 23 posto, a u Friedricha Merza kao mogućeg budućeg kancelara 21 posto. Kad bi se iduće nedjelje birao novi Bundestag, stranke Unije dobile bi 30 posto (-1) glasova. SPD ostaje nepromijenjen na 15 posto. Istu vrijednost bi dosegli i Zeleni, što bi značilo blagi porast (+1). AfD bi dobio 20 posto podrške, Ljevica pet posto. FDP i novoosnovani ljevičarsko-populistički Savez Sahra Wagenknecht ne bi uspjeli prijeći izborni prag od pet posto.
Polovica biračkog tijela još neodlučna
Promjene su još uvijek moguće do dana izbora 23. veljače. Prema ovom ispitivanju samo oko polovica onih s pravom glasa već je donijela odluku. Najmanje jedan od pet birača s pravom glasa (21 posto) kaže da bi se njihova stranačka preferencija mogla promijeniti do dana izbora. Otprilike svaki četvrti (23 posto) ne želi glasati ili još nije pokazao nikakvu sklonost prema nekoj od stranaka.
Alternativa za Njemačku (AfD), koja je u svojim dijelovima i službeno desničarsko ekstremistička, je ta koja je demokršćanima osigurala većinu. Friedrich Merz, kandidat Unije CDU/CSU za kancelara, prihvatio je glasove AfD-a. Ključ je, kako je rekao, "učiniti pravu stvar, čak i ako se pogrešni ljudi s njom slažu". Kako građani procjenjuju Merzove postupke još se ne odražava u trenutnom trendu javnog servisa ARD-a Deutschlandtrend (Njemački trend) zbog razdoblja u kojem je provedeno ispitivanja a to je bilo prije glasanja u Bundestagu.
No najkasnije nakon napada nožem u Aschaffenburgu, Nijemci pokazuju naklonost prema radikalnim promjenama u migracijskoj politici. 68 posto ispitanih smatra da Njemačka treba primati manje izbjeglica.
Da bi broj izbjeglica trebao ostati na sadašnjoj razini, smatra 22 posto ispitanika. Tri posto njih može si zamisliti primiti još više izbjeglica. Institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest-dimap anketirao je 1.336 njemačkih birača za ARD Deutschlandtrend između 27. i 29. siječnja.
Kontrolirati granice i odbijati tražitelje azila?
Plan Unije CDU/CSU predviđa, između ostalog, "stalne granične kontrole" prema susjednim zemljama i "odbijanje svih pokušaja ilegalnog ulaska bez iznimke". To bi se trebalo odnositi i na tražitelje azila. Iako je prijedlog prihvaćen u Bundestagu, on nema pravno obvezujuću snagu, nego je samo politička izjava namjere. Međutim, prema ARD-Deutschlandtrendu, većina Nijemaca bi odobrila zahtjeve Unije.
67 posto ispitanika smatra da su stalne granične kontrole dobra ideja. 57 posto je za temeljno uskraćivanje ulaska u Njemačku ljudima bez valjanih ulaznih dokumenata - čak i ako ljudi žele podnijeti zahtjev za azil.
Krše li zahtjevi Unije europsko pravo?
Nejasno je bi li takve mjere bile u skladu s europskim pravom ili bi ga kršile. Već je bilo kritika na sastanku ministara unutarnjih poslova Europske unije u Varšavi. Načelo otvorenih granica primjenjuje se unutar takozvanog šengenskog prostora. Kako bi smanjila neregularno useljavanje u Njemačku, njemačka savezna policija (koja je odgovorna za granice i prometna čvorišta) od jeseni provodi kontrole na svim državnim granicama, koje su zasad ograničene na razdoblje do ožujka 2025.
Luksemburg je najavio da će uložiti žalbu Europskoj komisiji ako Njemačka zatraži ponovno produljenje postojećih kontrola. Španjolska je također kritizirala da granice u šengenskom prostoru u načelu moraju ostati otvorene.
Unatoč stalnim graničnim kontrolama, samo manjina ispitanika ARD Deutschlandtrenda smatra da Njemačka ima pod kontrolom protok i način na koji izbjeglice dolaze u zemlju. Tek svaki deseti ispitanik smatra da vlasti uspješno provjeravaju identitet i broj novopridošlih.
Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) uvjerila je svoje kolege iz EU-a da će se Njemačka i dalje oslanjati na europska rješenja. "Naš glavni prioritet ostaje najbrža moguća provedba zajedničkog pakta EU-a o azilu i migracijama", rekla je Faeser u Varšavi. Ona je također pozvala na jedinstven pristup deportacijama na razini cijelog EU-a. „Neophodan je učinkovit sustav povratka na europskoj razini", istakla je ministrica.
Većina Nijemaca dijeli isti stav kao i ministrica unutarnjih poslova. No da će do zajedničkog europskog rješenja izbjegličke krize doći, s tim računa 61 posto ispitanih. Samo među pristašama AfD-a većina podržava nacionalne mjere bez obzira prema ostalim članicama.
Loše raspoloženje u Njemačkoj
Tri tjedna prije izbora opće raspoloženje njemačkih građana očito je vrlo negativno. 83 posto njih trenutna situacija u Njemačkoj zabrinjava, dok samo 13 posto vidi razloga za optimizam. Osim imigracije, birače posebno brine gospodarska situacija. Ove dvije teme spomenulo je više od četvrtine ispitanika. 20 posto zabrinuto je zbog oružanih sukoba i ratova u svijetu. 18 posto zabrinuto je zbog pomaka u društvu udesno.
Svaki četvrti ispitanik smatra da niti jedna stranka u Njemačkoj trenutno ne ulijeva optimizam i ne vjeruje u rješavanje problema. Čak i u trenutno najjaču snagu Uniju CDU/CSU u anketama vjeruje samo 23 posto, a u Friedricha Merza kao mogućeg budućeg kancelara 21 posto. Kad bi se iduće nedjelje birao novi Bundestag, stranke Unije dobile bi 30 posto (-1) glasova. SPD ostaje nepromijenjen na 15 posto. Istu vrijednost bi dosegli i Zeleni, što bi značilo blagi porast (+1). AfD bi dobio 20 posto podrške, Ljevica pet posto. FDP i novoosnovani ljevičarsko-populistički Savez Sahra Wagenknecht ne bi uspjeli prijeći izborni prag od pet posto.
Polovica biračkog tijela još neodlučna
Promjene su još uvijek moguće do dana izbora 23. veljače. Prema ovom ispitivanju samo oko polovica onih s pravom glasa već je donijela odluku. Najmanje jedan od pet birača s pravom glasa (21 posto) kaže da bi se njihova stranačka preferencija mogla promijeniti do dana izbora. Otprilike svaki četvrti (23 posto) ne želi glasati ili još nije pokazao nikakvu sklonost prema nekoj od stranaka.
