Nestanak saudijskog novinara Jamala Khashoggija u centar pažnje je gurnuo saudijskog krunisanog princa Mohammeda bin Salmana, ili MBS-a.
Od kako je 2015. godine pobijedio rivale i faktički postao lider Saudijske Arabije, 33-godišnji Bin Salman dobio je veliku pozornost međunarodnih medija, s čestim objavama o njegovim ekonomskim i društvenim reformama u konzervativnoj kraljevini.
No, Khashoggijev nestanak fokus interesa javnosti usmjerio je na tamniju stranu Bin Salmana, onu koja uključuje zatvaranje kritičara i aktivista za ljudska prava, tisuće ubijenih civila u Jemenu i brz rast broja pogubljenja od kako je preuzeo vlast.
- Rat u Jemenu
- Pritvaranje libanskog lidera
- Zatvaranje aktivista za prava žena
- Pogoršanje odnosa s Kanadom
- Progon političkih rivala
- Vođenje krize u zaljevu
- Rast broja pogubljenja
- Nestanak Jamala Khashoggija
- Neuspjeh ekonomskih reformi
Zračna destrukcija Jemena
Saudijska Arabija je 2015. godine počela s vojnom intervencijom u građanskom ratu u susjednom Jemenu.
Njeni zračni napadi usmjereni su na pobunjenike Husi, koji su brzo napredovali u osvajanju teritorije.
S američkom logističkom podrškom, alijansa Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do sada je izvršila preko 16.000 napada na teritoriju kontrolom Husija.
Organizacije za ljudska prava krive saudijsku koaliciju za bombardiranje civila, bolnica, škola i uništenje infrastrukture.
Osim toga, Saudijska Arabija i UAE blokirali su stratešku luku Hodeidah, koju smatraju ulaznom točkom za oružje koje ide Husima, a koje podržava Iran, saudijski protivnik.
Kao rezultat toga, Jemen ne može dobiti prijeko potrebnu humanitarnu pomoć.
Od 2015. godine u Jemenu je poginulo najmanje 10.0000 ljudi, dok je nekoliko hiljada osoba umrlo od gladi, a milijuni su raseljeni.
Govoreći za magazin Time 2018. godine, MBS je branio vojnu intervenciju u Jemenu.
"U svakoj vojnoj operaciji dešavaju se greške. Naravno, one koje naprave Saudijska Arabija ili koalicija nisu namjerne", rekao je tada Bin Salman.
Prisilio libanskog premijera na ostavku
Ono što je premijeru Libana Saadu Haririju trebala biti obična posjeta Saudijskoj Arabiji pretvorilo se u nevjerojatnu epizodu uhićenja od saudijskih snaga.
Kada je u studenom 2017. godine došao u saudijsku prijestolnicu, Haririju je oduzet telefon, a dan kasnije, u programu uživo saudijske državne televizije, podnio je ostavku.
Taj čin izazvao je bijes u Libanu, jer su tamo na ovaj slučaj gledali kao na otmicu premijera jedne suverene zemlje od vlasti druge države.
Saudijsko-libanski odnosu su zahladili, a predsjednik Michel Aoun odbio je prihvatiti ostavku te je pozvao dužnosnike iz Rijada da oslobode zatočenog premijera Libana.
Premijer je, pak, optužio Iran i Hezbollah za destabilizaciju Libana, a u saudijskom glavnom gradu je ostao dva tjedna.
Hariri se u Bejrut vratio uz posredstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te je povukao ostavku.
Mada je negirao da je prisiljavao Haririja da odstupi s mjesta premijera i držao ga u zatočeništvu, MBS je bio jedan od glavnih protagonista bizarne epizode.
Zatvaranje aktivista za ženska prava
Ranije ove godine Saudijska Arabija je ukinula zabranu ženama da voze, što su mnogi vidjeli kao progresivni korak za ženska prava u Kraljevini.
MBS je smatran pokretačem te odluke, no to je bila grupa saudijskih aktivista za ljudska prava, koji su ukidanje zabrane vožnje za žene počeli tražiti još 1990-tih godina prošlog stoljeća.
Nekoliko aktivista, većinom žena, uhićeni su ranije ove godine, prije nego što je odluka službeno donesena.
Organizacija Human Rights Watch kritizirala je uhićenja, optužujući Bin Salmana da ne podnosi kritike na račun svoje vladavine.
"Poruka je jasna – svatko tko izražava sumnju o potezima krunisanog princa suočava se sa zatvorom", rekla je Sarah Leah Whitson, direktorica HRW-a za Srednji istok.
Uhićeni aktivisti su i dalje iza rešetaka, zajedno s mnogim drugim aktivistima koji su hapšeni pod drugim optužbama.
Govoreći za Bloomberg ovog mjeseca, MBS je rekao da uhićenja nemaju nikakve veze s pravom ženama da voze, već da se radi o vezama s vanjskim obavještajnim službama i nastojanjima da se našteti Saudijskoj Arabiji.
Kanadski metež
Nakon uhićenja nekoliko domaćih aktivistkinja za ženska prava, Saudijska Arabija je u kolovozu ušla u diplomatski sukob s Kanadom.
Nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau zatražio oslobađanje aktivista i poboljšanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, Kraljevina je odgovorila tako što je protjerala kanadskog veleposlanika iz Rijada, zamrznula trgovinu s njegovom zemljom i naredila svim saudijskim studentima u Kanadi da se vrate kući.
"Ne želimo biti politička lopta u kanadskoj domaćoj politici. Nađite drugu loptu za igru", poručio je tada saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir te pozvao Kanadu da se izvini i objavi da je napravila grešku.
Odgovarajući na saudijsku reakciju, kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland rekla je da njena zemlja neće promijeniti stav.
"Kanada će uvijek stajati uz ljudska prava", rekla je ona.
U studenom je i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel kritizirao Saudijsku Arabiju zbog "avanturizma" na Srednjem istoku i miješanja u libanske unutrašnje poslove.
Ovi komentari izazvali su desetomjesečni diplomatski sukob između dvije zemlje, koji je doveo do povlačenja saudijskog ambasadora iz Berlina i povlačenja akreditiva njemačkom veleposlaniku u u Rijadu.
Čistka u 'Ritz-Carltonu'
Od kako je postao krunisani princ, MBS nije napadao samo aktiviste, već i političke rivale.
Prošle godine su saudijske snage uhitile nekoliko stotina najbogatijih ljudi u zemlji, pod izgovorom borbe protiv korupcije na najvišim ešalonima saudijske birokracije.
Uhićeni su tjednima držani zaključanim u luksuznom hotelu "Ritz-Calrton" u Rijadu, gdje su mnogi, navodno, fizički maltretirani.
New York Times je objavio da je 17 zatočenih na kraju tražilo liječničku pomoć, a jedan od njih je preminuo.
Eksperti tvrde da MBS koristi silu da odstrani ljude koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju krunisanom princu.
Mahjoob Zweiri, profesor suvremene arapske politike na Univerzitetu u Kataru, rekao je da je taj potez bio dio plana Bin Salmana da učvrsti ekonomsku i političku moć u Saudijskoj Arabiji.
"To je zahtijevalo uništavanje ostalih ekonomskih imperija u Saudijskoj Arabiji", rekao je on Al Jazeeru, aludirajući na činjenicu da je Saudijska Arabija od uhićenih dužnosnika konfiscirala preko 100 milijardi dolara.
Čovjek koji stoji iza krize u Zaljevu
U lipnju 2017. godine četiri zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom i nametnule mu diplomatsku i trgovačku blokadu.
Saudijska Arabija zatvorila je kopnenu granicu s Katarom, ostavivši, praktično, svog susjeda na "otoku", do kojeg se može doći samo zračnim i morskim putem.
Iza ovog poteza stajali su MBS i krunisani princ Ujedinjenih Arapskih Emirata Mahammed bih Zayed Al Nahyan, a činilo se da nisu postigli ništa značajnije nego podjelu Vijeća za zaljevsku suradnju - GCC.
Sudeći prema izvještaju The Intercepta, originalni plan blokade uključivao je i vojnu invaziju Saudijske Arabije i UAE-a na Katar.
Prema obavještajnim izvorima, provedba plana nije bila daleko, ali zahvaljujući pritisku bivšeg američkog državnog sekretara Rexa Tillersona, saudijski princ se povukao, strahujući da bi invazija na Katar pokvarila dugoročnu suradnju Saudijske Arabije sa SAD-om.
Godinu kasnije blokada, u koju su uključeni i Bahrein i Egipat, i dalje je na snazi.
Rast broja egzekucija
U posljednjih nekoliko godina MBS je izvršio niz reformi, uključujući otvaranje prvog kina i dozvolu za organizaciju koncerata, ali je za to vrijeme broj pogubljenja porastao.
Saudijska Arabija, jedina zemlja na svijetu koja i dalje primjenjuje odrubljivanje glave, rangirana je među pet zemalja s najvišim brojem izvršenih smrtnih kazni u proteklom desetljeću.
"U osam mjeseci nakon što je Bin Salman došao na vlast izvršena su 133 pogubljenja", objavila je organizacija Reprieve.
Oni navode da Mohammed bin Salman mjesečno u prosjeku nadgleda 16 egzekucija, a ako se trend nastavi, u 2018. godini bi moglo biti njih 200, što bi bio najveći broj kada je riječ o Saudijskoj Arabiji.
Amnesty International osuđuje stalnu upotrebu smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji, navodeći da ova zemlja koristi kaznu kao način za utišavanje kritika od manjinske šiitske zajednice.
Nestanak Jamala Khashoggija
Prije dva tjedna je Jamal Khashogi, saudijski novinar i kritičar Bin Salmana, ušao u saudijski konzulat u Istanbulu kako bi dobio dokument o razvodu od bivše supruge.
Tada mu se gubi svaki trag.
Turske vlasti vjeruju da je Khashoggi ubijen u zgradi od saudijskog tima za likvidaciju, što Saudijci negiraju, govoreći da je novinar napustio konzulat ubrzo nakon što je u njega ušao.
Od tada su Saudijska Arabija, Turska i mnogi drugi međunarodni igrači uključeni u partiju šaha.
SAD, Velika Britanija, Njemačka i nekoliko drugih zemalja traže istragu, prijeteći Saudijskoj Arabiji sankcijama ako se pokaže odgovornom za nestanak Khashoggija.
Od kako je 2015. godine pobijedio rivale i faktički postao lider Saudijske Arabije, 33-godišnji Bin Salman dobio je veliku pozornost međunarodnih medija, s čestim objavama o njegovim ekonomskim i društvenim reformama u konzervativnoj kraljevini.
No, Khashoggijev nestanak fokus interesa javnosti usmjerio je na tamniju stranu Bin Salmana, onu koja uključuje zatvaranje kritičara i aktivista za ljudska prava, tisuće ubijenih civila u Jemenu i brz rast broja pogubljenja od kako je preuzeo vlast.
- Rat u Jemenu
- Pritvaranje libanskog lidera
- Zatvaranje aktivista za prava žena
- Pogoršanje odnosa s Kanadom
- Progon političkih rivala
- Vođenje krize u zaljevu
- Rast broja pogubljenja
- Nestanak Jamala Khashoggija
- Neuspjeh ekonomskih reformi
Zračna destrukcija Jemena
Saudijska Arabija je 2015. godine počela s vojnom intervencijom u građanskom ratu u susjednom Jemenu.
Njeni zračni napadi usmjereni su na pobunjenike Husi, koji su brzo napredovali u osvajanju teritorije.
S američkom logističkom podrškom, alijansa Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata do sada je izvršila preko 16.000 napada na teritoriju kontrolom Husija.
Organizacije za ljudska prava krive saudijsku koaliciju za bombardiranje civila, bolnica, škola i uništenje infrastrukture.
Osim toga, Saudijska Arabija i UAE blokirali su stratešku luku Hodeidah, koju smatraju ulaznom točkom za oružje koje ide Husima, a koje podržava Iran, saudijski protivnik.
Kao rezultat toga, Jemen ne može dobiti prijeko potrebnu humanitarnu pomoć.
Od 2015. godine u Jemenu je poginulo najmanje 10.0000 ljudi, dok je nekoliko hiljada osoba umrlo od gladi, a milijuni su raseljeni.
Govoreći za magazin Time 2018. godine, MBS je branio vojnu intervenciju u Jemenu.
"U svakoj vojnoj operaciji dešavaju se greške. Naravno, one koje naprave Saudijska Arabija ili koalicija nisu namjerne", rekao je tada Bin Salman.
Prisilio libanskog premijera na ostavku
Ono što je premijeru Libana Saadu Haririju trebala biti obična posjeta Saudijskoj Arabiji pretvorilo se u nevjerojatnu epizodu uhićenja od saudijskih snaga.
Kada je u studenom 2017. godine došao u saudijsku prijestolnicu, Haririju je oduzet telefon, a dan kasnije, u programu uživo saudijske državne televizije, podnio je ostavku.
Taj čin izazvao je bijes u Libanu, jer su tamo na ovaj slučaj gledali kao na otmicu premijera jedne suverene zemlje od vlasti druge države.
Saudijsko-libanski odnosu su zahladili, a predsjednik Michel Aoun odbio je prihvatiti ostavku te je pozvao dužnosnike iz Rijada da oslobode zatočenog premijera Libana.
Premijer je, pak, optužio Iran i Hezbollah za destabilizaciju Libana, a u saudijskom glavnom gradu je ostao dva tjedna.
Hariri se u Bejrut vratio uz posredstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te je povukao ostavku.
Mada je negirao da je prisiljavao Haririja da odstupi s mjesta premijera i držao ga u zatočeništvu, MBS je bio jedan od glavnih protagonista bizarne epizode.
Zatvaranje aktivista za ženska prava
Ranije ove godine Saudijska Arabija je ukinula zabranu ženama da voze, što su mnogi vidjeli kao progresivni korak za ženska prava u Kraljevini.
MBS je smatran pokretačem te odluke, no to je bila grupa saudijskih aktivista za ljudska prava, koji su ukidanje zabrane vožnje za žene počeli tražiti još 1990-tih godina prošlog stoljeća.
Nekoliko aktivista, većinom žena, uhićeni su ranije ove godine, prije nego što je odluka službeno donesena.
Organizacija Human Rights Watch kritizirala je uhićenja, optužujući Bin Salmana da ne podnosi kritike na račun svoje vladavine.
"Poruka je jasna – svatko tko izražava sumnju o potezima krunisanog princa suočava se sa zatvorom", rekla je Sarah Leah Whitson, direktorica HRW-a za Srednji istok.
Uhićeni aktivisti su i dalje iza rešetaka, zajedno s mnogim drugim aktivistima koji su hapšeni pod drugim optužbama.
Govoreći za Bloomberg ovog mjeseca, MBS je rekao da uhićenja nemaju nikakve veze s pravom ženama da voze, već da se radi o vezama s vanjskim obavještajnim službama i nastojanjima da se našteti Saudijskoj Arabiji.
Kanadski metež
Nakon uhićenja nekoliko domaćih aktivistkinja za ženska prava, Saudijska Arabija je u kolovozu ušla u diplomatski sukob s Kanadom.
Nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau zatražio oslobađanje aktivista i poboljšanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, Kraljevina je odgovorila tako što je protjerala kanadskog veleposlanika iz Rijada, zamrznula trgovinu s njegovom zemljom i naredila svim saudijskim studentima u Kanadi da se vrate kući.
"Ne želimo biti politička lopta u kanadskoj domaćoj politici. Nađite drugu loptu za igru", poručio je tada saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir te pozvao Kanadu da se izvini i objavi da je napravila grešku.
Odgovarajući na saudijsku reakciju, kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland rekla je da njena zemlja neće promijeniti stav.
"Kanada će uvijek stajati uz ljudska prava", rekla je ona.
U studenom je i njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel kritizirao Saudijsku Arabiju zbog "avanturizma" na Srednjem istoku i miješanja u libanske unutrašnje poslove.
Ovi komentari izazvali su desetomjesečni diplomatski sukob između dvije zemlje, koji je doveo do povlačenja saudijskog ambasadora iz Berlina i povlačenja akreditiva njemačkom veleposlaniku u u Rijadu.
Čistka u 'Ritz-Carltonu'
Od kako je postao krunisani princ, MBS nije napadao samo aktiviste, već i političke rivale.
Prošle godine su saudijske snage uhitile nekoliko stotina najbogatijih ljudi u zemlji, pod izgovorom borbe protiv korupcije na najvišim ešalonima saudijske birokracije.
Uhićeni su tjednima držani zaključanim u luksuznom hotelu "Ritz-Calrton" u Rijadu, gdje su mnogi, navodno, fizički maltretirani.
New York Times je objavio da je 17 zatočenih na kraju tražilo liječničku pomoć, a jedan od njih je preminuo.
Eksperti tvrde da MBS koristi silu da odstrani ljude koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju krunisanom princu.
Mahjoob Zweiri, profesor suvremene arapske politike na Univerzitetu u Kataru, rekao je da je taj potez bio dio plana Bin Salmana da učvrsti ekonomsku i političku moć u Saudijskoj Arabiji.
"To je zahtijevalo uništavanje ostalih ekonomskih imperija u Saudijskoj Arabiji", rekao je on Al Jazeeru, aludirajući na činjenicu da je Saudijska Arabija od uhićenih dužnosnika konfiscirala preko 100 milijardi dolara.
Čovjek koji stoji iza krize u Zaljevu
U lipnju 2017. godine četiri zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom i nametnule mu diplomatsku i trgovačku blokadu.
Saudijska Arabija zatvorila je kopnenu granicu s Katarom, ostavivši, praktično, svog susjeda na "otoku", do kojeg se može doći samo zračnim i morskim putem.
Iza ovog poteza stajali su MBS i krunisani princ Ujedinjenih Arapskih Emirata Mahammed bih Zayed Al Nahyan, a činilo se da nisu postigli ništa značajnije nego podjelu Vijeća za zaljevsku suradnju - GCC.
Sudeći prema izvještaju The Intercepta, originalni plan blokade uključivao je i vojnu invaziju Saudijske Arabije i UAE-a na Katar.
Prema obavještajnim izvorima, provedba plana nije bila daleko, ali zahvaljujući pritisku bivšeg američkog državnog sekretara Rexa Tillersona, saudijski princ se povukao, strahujući da bi invazija na Katar pokvarila dugoročnu suradnju Saudijske Arabije sa SAD-om.
Godinu kasnije blokada, u koju su uključeni i Bahrein i Egipat, i dalje je na snazi.
Rast broja egzekucija
U posljednjih nekoliko godina MBS je izvršio niz reformi, uključujući otvaranje prvog kina i dozvolu za organizaciju koncerata, ali je za to vrijeme broj pogubljenja porastao.
Saudijska Arabija, jedina zemlja na svijetu koja i dalje primjenjuje odrubljivanje glave, rangirana je među pet zemalja s najvišim brojem izvršenih smrtnih kazni u proteklom desetljeću.
"U osam mjeseci nakon što je Bin Salman došao na vlast izvršena su 133 pogubljenja", objavila je organizacija Reprieve.
Oni navode da Mohammed bin Salman mjesečno u prosjeku nadgleda 16 egzekucija, a ako se trend nastavi, u 2018. godini bi moglo biti njih 200, što bi bio najveći broj kada je riječ o Saudijskoj Arabiji.
Amnesty International osuđuje stalnu upotrebu smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji, navodeći da ova zemlja koristi kaznu kao način za utišavanje kritika od manjinske šiitske zajednice.
Nestanak Jamala Khashoggija
Prije dva tjedna je Jamal Khashogi, saudijski novinar i kritičar Bin Salmana, ušao u saudijski konzulat u Istanbulu kako bi dobio dokument o razvodu od bivše supruge.
Tada mu se gubi svaki trag.
Turske vlasti vjeruju da je Khashoggi ubijen u zgradi od saudijskog tima za likvidaciju, što Saudijci negiraju, govoreći da je novinar napustio konzulat ubrzo nakon što je u njega ušao.
Od tada su Saudijska Arabija, Turska i mnogi drugi međunarodni igrači uključeni u partiju šaha.
SAD, Velika Britanija, Njemačka i nekoliko drugih zemalja traže istragu, prijeteći Saudijskoj Arabiji sankcijama ako se pokaže odgovornom za nestanak Khashoggija.
